Dostupni linkovi

logo-print
Da li je u Crnoj Gori na pomolu nova politička kriza i to u predvečerje glasanja o promjenama Ustava u dijelu pravosuđa, što je uslov da u pregovorima sa EU budu otvorena najzahtjevnija poglavlja 23. i 24. o vladavini prava i borbi protiv kriminala i korupcije? Naime, nakon što je Ustavni sud oborio dogovor bivšeg premijera Igora Lukšića i lidera opozicije o jeziku u školama podrška opozicije ustavnim promjenama je čini se ozbiljno dovedena u pitanje.

Ustavni sud je proglasio neustavnim izmjene Zakona o obrazovanju, koje je Skupština usvojila na osnovu Sporazuma koji su u septembru 2011. godine potpisali tadašnji premijer Igor Lukšić i lideri opozicije, a prema kojem je nastavni predmet u školama Maternji jezik i književnost preimenovan u Crnogorski – srpski, bošnjački , hrvatski.

U obrazloženju odluke Ustavni sud je ocijenio da je tim izmjenama zakonodavac derogirao ustavno načelo o crnogorskom jeziku kao jedinom službenom u Crnoj Gori.

Takvu odluku sud je donio postupajući po inicijativi Matice crnogorske.

Iako su iz Ustavnog suda poručili da se oni nijesu bavili političkim dogovorom tadašnjeg premijera Igora Lukšića i lidera opozicije već zakonom, njihova odluka dolazi u trenutku kada ističe rok za usvajanje ustavnih promjena u dijelu pravosuđa, što je ključni uslov da bi Crna Gora u pregovorima sa Briselom otvorila poglavlja o vladavini prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Bivšeg ministra pravde Dragana Šoća pitali smo kakve su pravne a kakve političke posljedice odluke Ustavnog suda

"Pravne su jasne. Ta odluka je stavljena van pravnog sistema. Što se političkih tiče, to je već malo komplikovanije. Očigledno ej da će sada taj potez Ustavnog suda na neki način komplikovati odnose unutar Crne Gore po tim identitetskim pitanjima. Sada se može očekivati da će se svi oni koji su tada napravili taj politički sporazum, naročito u opoziciji osjećati prevarenim i to može i vjerovatno hoće dodatno komplikovati odnose na relaciji vlast - opozicija prilikom dogovaranja ovih ustavnih promjena", kaže Šoć.

Šoć je saglasan da je Ustavni sud odluku koju je donio bukvalno u predvečerje glasanja o ustavnim promjenama trebalo da donese mnogo ranije. Ne želi da komentariše tezu da je sud pod pritiskom vlasti donio ovakvu odluku koja će zasigurno isprovocirati opoziciju da moguće ne glasa za ustavne promjene i tako bude označena kao isključivi krivac za usporavanje puta Crne Gore ka ovaranju poglavlja 23. i 24.

Politički motivisano

Slaven Radunović

Slaven Radunović

No u Demokratskom frontu kažu da nemaju dilemu da iza svega stoji vlast kojoj kako, kaže Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, ne odgovara reformisano pravosuđe.

"Naravno da je sve ovo politički motivisano i da je usmjereno ka zaoštravanju situacije posljednjih dana jula kada treba da se usvoje i ustavne promjene. Ja mislim da je ovo pokušaj gospodina Đukanovića koji definitivno ne želi da se otvore poglavlja 23 i 24, da nađe način da napravi tako grub faul koji će da isprovocira opoziciju da ne da podršku tim promjenama, čak i onaj dio opozicije koji je bio prihvatio amandmane koje je Ustavni odbor predložio", navodi Radunović.

UDPS , međutim, odbacuju da je bilo pritisaka na Ustavni sud povodom donošenja sporne odluke.

"Nema to nikakve veze. Mislim da neko spaja babe i žabe i ja ne mislim da to radi bilo ko ko je racionalan i ko se na taj način odnosi prema tekućim stvarima u politici i društvenom životu Crne Gore već mislim na one koji u svemu vide neku zavjeru, neku zloupotrebu propisa i zakona i koji u svemu vide nešto što je ili na ivici ili sa one strane dozvoljenog", kaže Miodrag Vuković.

Nakon svega, pitanje je da li će opozicija sada nakon što je pitanje jezika ponovo došlo na dnevni red podržati ustanove promjene u dijelu pravosuđa ili će glasati protiv i tako dovesti u pitanje otvaranje ključnih poglavlja u pregovorima sa EU.

"Mislim da je došlo vrijeme da svi dobronamjerni ljudi u Crnoj Gori ne traže više od predstavnika srpskog naroda da se kao ne pecaju na zamke a da u međuvremenu srpska nacionalna prava stepenicu po stepenicu padaju. Treba jednom sa nama, rame uz rame, da stanu da se taj problem riješi i da onda da zajedno rješavamo sve ostalo u Crnoj Gori", kaže Slaven Radunović.

Sporazumom o nazivu jezika u školama koji su bivši premijer Igor Lukšić i opozicioni lideri prije dvije godine postigli nakon dugih pregovora doveo je do usvajanju izmjena izbornog zakonodavstva, što je bio uslov Evropske komisije da bi mogla da predloži otvaranje pregovora Evropske unije i Crne Gore o pristupanju.

Vlast i opozicija su tada izglasali Izborni zakon kao i Zakon o obrazovanju kada su političkim dogovorom utvrdili naziv predmeta crnogorski – srpski, bošnjački, hrvatski.

Nakon dvije godine, epilog dogovora o izbornom zakonu je takav da je opozicija optužila vlast da je pokrala posljednje parlamentarne i predsjedničke izbore i traže nove izmjene izbornog zakona, a Ustavni sud nakon dvije godine obara i dogovor vlasti i opozicije o jeziku u školama.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG