Dostupni linkovi

logo-print

Da li će skupština moći da poništi odluke o Trinaestojulskoj nagradi


Dodjela Trinaestojulskih nagrada 2013. godine

Dodjela Trinaestojulskih nagrada 2013. godine

Na odboru za politički sistem je otvorena rasprava o tome da li će Skupština Crne Gore ubuduće imati pravo da poništi odluku žirija o dodjeli najvećeg državnog priznanja 13-julske nagrade. Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je takav predlog podnio parlamentu, a povod su nedavno dodjeljene nagrade trojici laureata, zbog čega je jedan dio javnosti oštro reagovao.

Kao što se moglo očekivati, rasprava je bila oštra između šefa parlamenta i poslanika Nove srpske demokratije.

Kao je objasnio predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, Skupština Crne Gore bi trebalo da ima pravo da poništi odluke žirija o dodjeli najvećeg državnog priznanja, ukoliko odluka žirija izazove unutrašnju i spoljnje urušavanje ugleda države i same nagrade. Krivokapić je pojasnio da time želi da preduprijedi kako je rekao ekstremne situacije, ali ne i da tim pravom parlamenta oduzme nagrade prethodnim dobitnicima.

"Intencija je bila da ustanovimo zaštitni mehanizam od slučajeva koji mogu da budu drastične greške, koje mogu narušiti međunarodni ugled Crne Gore i obesmisliti nagradu na kraju krajeva. Bilo je takvih slučajeva. Mislim da crnogorska praksa poznaje takve slučajeve. Mogu da kažem da ja ne znam zemlju đe su neki dobitnici nagrade tražili poništavanje te zemlje. Mi smo imali takve slučajeve i to su apsurdi koji postoje i koji traju. I ako bilo koja zemlja, zvala se Crna Gora, Srbija, SAD - ostave takve modele da žive to obesmišljava nagradu i dolazimo do toga da mi ne vršimo svoju ustavnu funkciju", rekao je Krivokapić.

Izmjeni zakona o dodjeli nagrada oštro se suprostavio Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije koji je ocjenio da se radi o diskriminatorskom predlogu kojim će se, kako je rekao sa jedne strane žele zasjeniti ekonomski problemi u državi i kriza vladajuće koalicije i da se želi ponovo uspostaviti institut moralno političke podobnosti.

"Ovu i neke druge državne nagrade ne mogu da dobiju vaši politički neistomišljenici ili koji drugačije gledaju na istoriju i tradiciju Crne Gore. Ja ne mogu da vjerujem da će u Skupštini Crne Gore biti dovoljno ljudi koji će podići ruku za ovaj staljinističko hitlerovski pristup dodjeljivanju nagrada. Nemojte da uhćete jer je jako bitno da stvari nazovemo pravim imenom. U doba trećeg rajha je bilo mnogo ozbiljnih stvaralaca kakvih Crna Gora nikada nije imala i oni su patili zato što je neko smatrao da oni nijesu moralno i politički podobni", izjavio je Radunović.

Krivokapić: Podjele samo u Crnoj Gori

Krivokapić je odbacio ove navode podsjećajući na pojedine dobitnike Njegoševe nagrade koji predstavljaju ekscesne slučajeve, kada je država trebalo da reaguje.
Ranko Krivokapić

Ranko Krivokapić


"Ne piše uzmimo nagradu Matiji Bećkoviću ili Dobrici Ćosiću. One stoje, one su tamo na ploči i ja mislim da istorijski to treba da ostane tako sa sviješću koji su bili njihovi angažmani do čuvene rečenice da će ova nacija kojoj pripada veći dio Crne Gore rođena poslije njega, a da će umrijeti prije njega. I vi govorite o fašizmu, vi govorite o Hitleru, vi govorite o takvim pojavama. Kao što vidite on je dobio Njegoševu nagradu i to podrazumijeva neki vrednosni sistem za koji Njegoš nikada nije bio, pogotovo da se uništi državotnorni narod", kazao je Krivokapić.

Slaven Radunović je proširio argumentaciju na pitanje mišljenja intelektualaca i naziva jezika u Crnoj Gori.

"Pomenuli ste neke od dobitnika Njegoševe nagrade. Dozvolite da neki od njih drugačije razmišljaju. To su intelektualci i imaju pravo da misle. Nije pričao o državi nego je pričao o narodu. Ima pravo da misli na taj način. Nacije se stvaraju. Danas imate ljude koji se smatraju Crnogorcima i koji se tako nijesu smatrali prije 30 godina. Možda će neko kroz 20 godina da kaže da je to bila greška. To je proces", naveo je Radunović.

Šef parlamenta Ranko Krivokapić je ocjenio da srpsko - crnogorske podjele postoje samo u Crnoj Gori i nigdje više, posebno ne u Srbiji i kao argument iznio je, njegovo obraćanje u parlamentu države Srbije.

"Kao što ste vidjeli nemam tih problema sa srpsko crnogorskim podjelama u Srbiji. Te probleme imamo u Crnoj Gori. To govori da problem nije u Srbiji nego je problem u Crnoj Gori i ovdje ga treba rješavati. Ja sam u Srbiji dobio čast da sazovem posebnu sjednicu i da se obratim i dobio duži aplauz nego što sam ikada dobio u crnogorskom parlamentu. Dakle, taj problem ne postoji na način kako ga vi predstavljate", istakao je Krivokapić.

Podsjetimo, povod za izmjenu zakona o državnim nagradama su ovogodišnji dobitnici trinaestojulske nagrade, što je naišlo na kritike više institucija, organizacija i političkih partija. Dijelu dobitnika se spočitavalo da su poznati po negiranju crnogorske nacije, države i kulturne posebnosti, zbog čega nisu zasluživali najveću državnu nagradu.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG