Dostupni linkovi

logo-print

Da li će se BiH obračunati sa svojim "Sanaderima"


Foto: Midhat Poturović

Foto: Midhat Poturović

U Bosni i Hercegovini nema političke volje da se ta država obračuna sa organiziranim kriminalom i korupcijom. Ukoliko se nastavi raditi postojećim tempom, građani BiH neće dočekati da se procesuira neka „krupna riba“ poput slučaja Sanader u Hrvatskoj. Svi dosadašnji slučajevi procesuiranja političara u BiH završili su uglavnom oslobađajućim presudama.

Građani su zabrinuti jer korupcija ne jenjava u glavnim institucijama kao što su policija, carine i pojedina ministarstva. Očekuje se da će u utorak tokom posjete Bosni i Hercegovini komesara EU za proširenje Stefana Filea jedna od važnijih tema biti i borba protiv korupcije.

Presuda bivšem premijeru Republike Hrvatske Ivi Sanaderu u BiH ocijenjena je kao veliki događaj. Da li će se takav sudski epilog dogoditi i u BiH, zemlji koja opterećana korupcijom, ostalo je pod znakom pitanja. Glavni tužitelj Republičkog tužiteljstva Republike Srpske Mahmut Švraka kaže da „kandidata“ za procesurianje ima, ali da je za to potrebna politička volja.

„Ispalo je, mislim takva je percepcija javnosti da je tužilaštvo odgovorno za kriminal. Međutim, kriminal ne nastaje u tužilaštvu, korpucija ne nastaje u tužilaštvu. To je mimo tužilaštva. Međutim, za procesuiranje krivičnih djela organiziranog kriminala tzv. većih riba ili odgovornih ljudi potrebno je politička volja da se vrši odbračun s organiziranim kriminalom“, ističe Švraka.

Pred sudovima BiH do sada se našlo nekoliko takozvanih krupnih riba, poput Dragana Čovića, Mladena Ivanića, Nedžada Brankovića, Edhema Bičakičića, te braće Lijanović. U svim sudskim procesima oni su oslobođeni, što je dodatno umanjilo povjerenje javnosti u pravnu državu. Glavni tužitelj Tužiteljstva Federacije BiH Zdravko Knežević objašnjava što su uzroci oslobađajućih presuda.
Jedna od sudnica u Sudu BiH

Jedna od sudnica u Sudu BiH


„Zadatak tužilaštva je da, nakon sproveden istrage, kada utvrdi dokaze o postojanju osnovane sumnje dotičnog počinioca krivičnog djela optuži i optužnicu dostavi sudu. Tek na sudu, u konceptu novog ZKP-a, tužilac ima prilike da se sučeli sa dokazima koje predočava odbrani. Ti dokazi nekad mogu uticati da sud, kad se završi dokazni postupak, ne dođe do ubjeđenja da su dokazi tužiteljstva van razumne i svake sumnje dovoljni da bi se dotično lice proglasilo krivim. Zbog toga rezultiraju oslobađajuće presude“, pojašnjava Knežević.

Nedovoljan napredak u ovoj oblasti naveden je i u najnovijem izvješću Europske komisije za 2012. godine, u kojem je istaknuto da BiH mora procesuiranje predmeta organiziranog kriminala i korupcije podići na veću razinu. Razloge takvog stanja, predsjednik Sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Milorad Novković objašnjava ovako:

„Kada su u pitanju tužilaštva i sudovi, materijalno-tehnički uslovi su još uvijek ograničeni, tužilaštva nisu još uvijek popunjena sa potrebnim brojem tužilaca, a svakako da bi mogli biti rezultati rada po tim predmetima na jednom većem nivou.“

Sa teorije na praksu

U BiH se o organiziranom kriminalu i korupciji priča, a malo radi. Jedno od mogućih rješenja je i poboljšanje suradnje policije i pravosudnih organa, smatra Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije.

Dragan Lukač

Dragan Lukač

„Mislim da se iz teorijskog promatranja problema organiziranog kriminala i korupcije trebe spustiti u nivo praktične primjene i djelovanja. Mislim da će, prije svega, biti bitno odrediti se spram mehanizama ili alata koji su nam potrebni da mi možemo biti uspješni u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH. Tu mislim na sadejstvo policijskih organa, tužiteljstava i svakako sudova, koji daju završu riječ u svemu tome“, rekao je Lukač.

Kada bi se u BiH ozbiljno posvetilo pozornosti procesuiranju organiziranog kriminala i korupcije, ta država bi ostala bez više od polovice sadašnjih predstavnika vlasti, smatra Ivana Korajlić, glasnogovornica Transparency Internationala BiH. Nema dovoljno motiva i ozbiljnosti za taj poduhvat, dodaje naša sugovornica.

„Bojim se da još uvijek odnos snaga u BiH ne može nam uliti neki optimizam da ćemo dočekati nešto slično, da one za koje se već godinama i govori, i postoje dokazi da su umiješani u korpuciju, a i dalje ostaju nanedodirljivi, ćemo vidjeti iza rešetaka upravo zbog toga što političke stranke, odnosno lideri političkih stranaka još uvijek vode glavnu riječ čak i o tome na koji način će pravosuđe funkcionisati, na koji način će se procesuirati korupcija“, navodi Korajlić.

Pravnici ističu kako su i sami građani vrlo često nespremni svjedočiti u tim procesima. Za što više uključivanje građana u borbu protiv korupcije zalaže se i Udruženje uzbunjivača BiH. Oni traže se se što prije donose zakon o zaštiti osoba koji prijavljuju korupciju.

„Postoji zakonska regulativa koja štiti ratno-profiterske, kriminalne grupacije - i svi to vidimo, nažalost. Međutim, niko nije niti procesuiran, niti je odgovarao za bilo kakvu nečasnu radnju i za bilo kakvo kriminalno djelo“, kaže Teofik Hadžiahmetović, član Upravnog odobra Udruženja.

Evo što kažu građani o prijavljivanju korupcije nadležnim organima:



U proteklom razdoblju BiH je kreirala nekoliko posebnih tijela za borbu protiv korupcije. Također je usvojila dvije antikorupcijske strategije. No, sve to još uvijek je nedovoljno da se stane u kraj problemu koji u BiH godinama poprima sve veće razmjere.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG