Dostupni linkovi

logo-print

Da li će rezanje menadžerskih plata imati efekta


Ilustracija

Ilustracija

Ukoliko se primjeni vladina odluka da se smanje plate direktorima državnih institucija i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, najveće menadžerske plate neće dosegnuti ni 1.500 eura. Određene protivrječnosti, međutim, nameću dilemu da li se ovom mjerom uopšte može postići efekat.

S namjerom da uštedi nešto novca, Vlada Crne Gore je, na osnovu predloga Ministarstva finansija, krajem aprila usvojila niz mjera za smanjenje državne potrošnje i povećanja budžetskih prihoda. Odlučeno je da se funkcionerima u Vladi, nosiocima pravosudnih funkcija i zaposlenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima plate smanje za sedam odsto, a na udar su došle i javne ustanove i preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo. Njima je naloženo da, najkasnije do 15. juna moraju obavijestiti Vladu da su poštovali preporuke o mjerama štednje koje podrazumijevaju da zarade za rukovodeća lica ne mogu biti veće od tri prosječne neto zarade u državi koja je u aprilu bila 491 euro. To znači da bi direktorske plate u firmama sa većinskim državnim udjelom bile maksimum 1.473 eura.

Ova odluka će, ukoliko bude primijenjena, donijeti izvjesnu korist od smanjenja plata u državnim ustanovama, međutim, u Zavodu za geološka istraživanja, Ekološko-edukativnom centru, Institutu za istraživanja zaštite na radu i drugim državnim institucijama sigurno ne postoji značajan broj zaposlenih čija plata prekoračuje zadati limit od bezmalo hiljadu i po eura.

Kad su u pitanju preduzeća sa većinskim državnim udjelom, ponovo se, kao i u slučaju oporezivanja električnih brojila i mobilnih telefona po fiksnoj tarifi od jednog eura mjesečno, postavlja pitanje - zašto Vlada odbija da progresivno oporezuje lična primanja po principu - veća plata - veći porez. Problem je što će se, kada se u ovim preduzećima smanje plate, manje plaćati porez i doprinos, pa će kompanije čiji zaposleni ne primaju platu iz budžeta davati manje u državnu kasu, pa je moguć kontraefekat.

"Vladina odluka je obavezujuća", rekao je za RSE pomoćnik ministra finansija Nemanja Pavličić, koji je odgovorio i na naše pitanje - da li postoje sankcije za nepoštovanje propisane mjere.

"Sankcije nijesmo utvrdili. Pošto je zaključak vlade njen interni akt vjerovatno bi sankcije trebalo da budu neka vrsta političke odgovornosti za nepoštovanje odluka vlade", ocjenjuje Pavličić.

On govori i o tome kako premostiti menadžerske ugovore.

"Što se tiče menadžerskih ugovora razumijemo da postoje određena akta koja su menadžeri potpisali sa upravnim odborom, odnosno sa predstavnicima vlade u tim odborima tako da smo tražili da se sva ta akta kojima su definisane zarade menadžera koriguju do 15. juna kako bi mogli implementirati zaključke, odnosno preporuke vlade", kazao je on.

Damjanović: Zamazivanje očiju

Menadžeri sa kojima su sklopili ugovor kao većinski vlasnik pristali su da rade za određenu nadoknadu, te na pitanje šta ako im ne budu odgovarali uslovi odgovara:

"To će biti njihova odluka. Znači, vlada preko svojih predstavnika tražiće da se svi akti kojima su regulisane zarade koriguju. Ako menadžeri ne budu s tim zadovoljni onda neće poptisati ugovor. Mi smo, naravno dali i neki prostor da se određenim menadžerima daju bonusi preko zaključka vlade".

Aleksandar Damjanović

Aleksandar Damjanović

Danas nije bilo moguće ostvariti kontakt sa čelnim ljudima brojnih državnih preduzeća, među kojima su: Montenegroairlines, Rudnik uglja - Pljevlja, Željeznička infrastruktura, Elektroprivreda. U posljednoj kompaniji su nam samo rekli da će donijeti odluku naknadno nakon razmatranja koje je u toku.

U javnosti se inače u prethodnom periodu u više navrata govorilo o menadžerskim primanjima u državnim preduzećima, pa je objavljen podatak da je izvršna direktorka AD Plantaže Verica Maraš rekorder po visini primanja sa platom od 7.372 eura, a često se pominjala i plata od 3.800 eura koju prima direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković koji se, od svih pozvanih direktora, jedini odazvao pozivu da odgovori na pitanje - da li će njegova kompanija ispoštovati traženo smanjenje.

"Svakako, svakako. Rekao sam vam da niti polemišem, niti komentarišem odluke vlade. Znači, JP Aerodromi Crne Gore će svakako ispoštovati svaku odluku vlade", istakao je on.

Funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović Vladinu odluku da limitira menadžerske plate naziva populističkom i ponavlja da bi se pravi efekat postigao uvođenjem progresivnog oporezivanja.

"Mnogo bi bolji model bio uvođenje progresivnog oporezivanja od 18 posto na sve zarade preko 1.000 eura. Time bi se obuhvatili ne samo pojedini vladini službenici, odnosno funkcioneri koji imaju te plate, makar bili u preduzećima u većinskom vlasništvu države, već bi bili obuhvaćeni i oni iz privatnog sektora, nekoliko hiljada njih koji imaju te plate preko 1.000 eura, a neki čak i nekoliko hiljada. Smatramo da bi to bila prava podjela odgovornosti i solidarnost i da bi te mjere trebalo ograničiti na period do kraja krize. Ovako ostajemo samo na populističkim mjrema vlade koje su tu samo da zamažu oči građanima, a u suštini neće donijeti mnogo smanjenja tih nekih rashoda", ocjenjuje Damjanović.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG