Dostupni linkovi

logo-print

Da li će Crna Gora smanjiti uvid u imovinu funkcionera


Ilustracija

Ilustracija

Agencija za zaštitu ličnih podataka je naložila Komisiji za sprečavanje konflikta interesa da smanji obim informacija o imovini javnih funkcionera. Odluka se odnosi na jedan konkretan slučaj, ali će nadležna Agencija najvjerovatnije preduzeti određene korake da se to uvede kao pravilo. Reakcije su, međutim - negativne.

Ukoliko Agencija zaštitu ličnih podataka ostvari svoj naum i sadašnje "razmišljanje" formalizuje kroz zakonske izmjene, javnost će ubuduće imati smanjen uvid u imovno stanje javnih funkcionera, čime će biti umanjena mogućnost građana i NVO sektora da uoči eventualno bogaćenje pojedinca dok obavlja javnu funkciju.

Najnovija odluka Agencije da Komisiji za sprječavanja konflikta interesa naloži smanjenje obima objavljivanja informacija o imovini javnih funkcionera se odnosi na konkretan slučaj, odnosno, predstavlja rezultat zahtjeva poslanika vladajuće Socijaldemokratske partije Ervina Spahića koji tvrdi da ne postoji pravni osnov da se novčana sredstva funkcionera objavljuju na sajtu Komisije, čime se, po njegovom mišljenju krši Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, ali i sam Ustav.

Agencija je, po prijemu Spahićevog zahtjeva, izvršila inspekcijski nadzor rada Komisije za sprječavanje konflikta interesa, tokom kog su konstatovane "određene nepravilnosti" i naloženo je smanjivanje obima objavljenih podataka.

Na naše pitanje - da li se neobjavljivanjem dijela podataka o imovini funkcionera obesmišljava osnovna funkcija tog instituta - kontrola i ustanovljavanje eventualnog bogaćenja pojedinca dok je na javnoj funkciji - odgovorio je predsjednik savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Šefko Crnovršanin.

"U okruženju imamo dosta primjera presuda, na primjer ustavnih sudova kao što je Ustavni sud Slovenije koji je presudio upravo o ovim pitanjima da li treba objaviti sve ili ne. I posljednje presude tog i drugih sudova su pokazale da je funkcioner je dužan da objavi sve to komisiji, a da li komisija onda to treba da objavi sve, to je već pod znakom pitanja. Mislim da možemo koristiti iskustva iz okruženja i razgraničiti te stvari. Zašto objavljivati imena maloljetnih lica. Zašto?", upitao je Crnovršanin.

Od džempera do miliona

Iz Komisije za sprječavanje konflikta interesa najavljuju žalbu na ograničenje obima podataka koji se trenutno objavljuje na sajtu te institicije. Predsjednik Komisije Slobodan Leković koji je spriječen da u ponedjeljak da izjavu se prethodno oglasio preko agencije Mina za koju je rekao:

“Pitanje je političke volje koliko jedna država želi da bude transparentna, što od nje zahtijeva Evropska unija. O svemu će se izjasniti Komisija na sjednici, ali vjerujem da će stav biti kao i prošlog puta – treba objavljivati podatke o imovini manje od jednog procenta građana koji vrše javna ovlašćenja. To je i moj lični stav, jer je sukob interesa prva karika koja vodi ka kriminalu”.

Zlatko Vujović

Zlatko Vujović

U svakom slučaju, protivljenje pojedinih funkcionera da im se imovina objavljuje donekle ima smisla jer tako mogu postati meta kriminalaca ili u najblažoj varijanti ogovaranja. To, prema ocjenama iz nevladinog sektora je ipak manjeg značaja od opšteg interesa, naročito u zemlji koja neprestano trpi kritike zbog visokog stepena korupcije, uticaja organizovanog kriminala i nefunkcionalnih institucija.

"U zemljama u kojima nijesu razvijene institucije, u kojima nije do kraja izvedena vladavina prava preporuka je da javnost predstavlja jednoga od najjačih mehanizama za sprječavanje korupcije i konflikta interesa. S toga mislim da mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka nijesu donijeta u pravo vrijeme, štete borbi protiv korupcije i na neki način ona predstavljaju sami odraz tog tijela. Činjenica je da su agencija i njen savjet, kao najveći organ na nekin način formirani po partijskom, delegatskom sistemu i uglavnom je riječ o onim licima koja su delegirana od strane političkih partija", kaže direktor Centra za monitoring, Zlatko Vujović.

Baza podataka Komisije za sprječavanje konflikta interesa trenutno sadrži imena i prezimena funkcionera, njihovih supružnika i djece, ukoliko žive u istom domaćinstvu, kao i podatke o primanjima i ušteđevini.

Ova internet-evidencija je kreirana 2005. godine, a za to vrijeme Komisija nije imala mogućnost provjere tačnosti podataka koje joj funkcioneri dostave, osim ako nevladin sektor ili građani ne podnesu inicijativu po kojoj bi to tijelo postupalo.

Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković smatra da smanjenje podataka o imovini funkcionera neće proizvesti nikakav efekat, jer institut prijavljivanja imovine, po njegovom mišljenju, ni do sada nije funkcionisao.

"Mi imamo situaciju da su funkcioneri koji vladaju Crnom Gorom 20 godina došli praznih džepova, u džemperima, bez ikakve imovine i sada su multiilioneri. Odakle taj novac? A oni su navodno stalno prijavljivali imovinu i platu i kada im nešto kažete toj vladajućoj garnituri oni vam kažu obratite se Komisiji za konflikt interesa jer tamo sve piše. U stvari, tamo ništa ne piše. To je do sada bio uzaludni posao i uzaludno plaćanje. To su režimski ljudi koji prikrivaju informacije. Čak i ono što objave to rade na poseban način i kažnjavaju nekoga ko praktično nema nikakvog uticaja kao na primjer odbornika koji i ne prima platu a tobože je javni funkcioner", kaže Živković.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG