Dostupni linkovi

logo-print

Da li će Crna Gora na vrijeme promjeniti ustav


Štefan File i Milo Đukanović

Štefan File i Milo Đukanović

Glavna tema razgovora evropskog komesara za proširenje Štefana Filea i crnogorskog premijera Mila Đukanovića bila je ispunjavanje uslova za otvaranje najvažnijih pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Od Crne Gore se očekuje da promjenom Ustava omogući depolitizaciju pravosuđa, što je uslov za otvaranje najvažnijih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom. Rok za promjenu Ustava je 31 jul. Premijer Milo Đukanović je u utorak u Briselu saopštio da očekuje da do kraja ovog mjeseca Vlada usvoji akcione planove za pregovaračka poglavlja 23 i 24, a da do kraja jula bude postignut unutašnji konsenzus o promjeni Ustava u oblasti pravosuđa.

„Moje očekivanje je da bi, dodatnom inicijativnošću koju je pokazala Vlada, mogli stvoriti pretpostavke da u planiranom roku, a to je do kraja jula, obezbjedimo dvotrećinski konsenzus u parlamentu i da usvojimo amandmane na Ustav. To je važno da bismo mogli da idemo u seriju izmjena zakona kojima bi garantovali veću nezavisnost i prije svega efikasnost pravosuđa”, kazao je Đukanović.

Nesporno je da će Vlada usvojiti akcione planove, međutim neizvjesno da li će parlament izglasati neophodne ustavne promjene kojima će biti depolitizovano pravosuđe. O promjenama Ustava se raspravlja već dvije godine i konkretnih pomaka do sada nije bilo. Političke partije su različito gledale na nivo i dubinu ustavnih reformi koje treba sprovesti kako se smanjio uticaj politike na pravosuđe. Najistaknutiji problem predstavlja izbor Vrhovnog državnog tužioca, za šta su opozicione stranke zahtjevale kvalifikovanu odnosno dvotrećinsku većinu, što je bila sugestija i Venecijanske komisije.
Azra Jasavić

Azra Jasavić


Političke partije treba da postignu dogovor o deblokirajućem mehnizmu, koji bi pomogao da dođe do izbora Vrhovnog državnog tužioca u slučaju da dvotrećinska većina ne bude dostignuta. Upitana da li očekuje da do 31. jula budu usvojene ustavne promjene, poslanica Pozitivne Azra Jasavić je optimista jer je, kako kaže, vladajuća Demokratska partija socijalista prihvatila da tužilac bude biran kvalifikovanom većinom.

„Ono što jeste promjena kursa u Demokratskoj partiji socijalista je, da su nakon dugog vremena prihvatili dvotrećinsku većinu za izbor državnog tužioca i time pokazali da su svjesni ozbiljnosti trenutka u kome se nalazi crnogorsko društvo, jer imamo jednu evidentnu društveno političku krizu koja se može razriješiti samo konstruktivnim radom opozicije i pozicije. Definitivno dvije trećine za izbor tužioca je ono što ćemo, kako sam razumjela iz vladajućih struktura, svi prihvatiti. A oko deblokirajućeg mehanizma se moramo dogovoriti i dogovaramo se”, izjavila je Jasavić.

Lekcije iz regiona

Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije pak smatra da u ovom trenutku niko ne može reći da su partije blizu konsenzusa o ustavnim promjenama.

“Nema razloga za neki snažniji optimizam. Svedoci smo da na žalost, već mjesec dana nema sjednice Ustavnog odbora. Predsjednik parlamenta je preuzeo obavezu da kontaktira lidere parlamentarnih partija, ne bi li se napravio pravni i politički ambijent za konsenzus, odnosno najmanje dvotrećinsku većinu oko usvajanja ustavnih amandmana. U ovom trenutku nema nikakvih nagovještaja se primičemo tome”, kaže Kaluđerović.

Depolitizacija pravosudnih institucija kroz promjenu Ustava predstavlja ključni uslov kako bi Crna Gora otvorila pregovaračka poglavlja 23 i 24 sa Evropskom unijom.

Potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Jelko Kacin, čije su izjave do sada favorizovale Crnu Goru na evropskom putu, ovoga puta je izrazio zabrinutost zbog činjenice da Crna Gora još nije otvorila poglavlja 23 i 24 koja se odnose na oblasti pravosuđa i temeljnih prava, pravde, slobode i bezbjednosti dodajući da su tri naredna mjeseca veoma bitna za Crnu Goru. Kacin je za Portal analitika procjenio da bi susjedna Srbija prva mogla otvoriti najvažnija pregovaračka poglavlja jer za razliku od Crne Gore veoma odlučno napreduje u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i poručio da Crna Gora treba da slijedi primjer Srbije.

I Zlatko Vujović direktor Centra za monitoring kaže da Crna Gora već sada može da primjeni iskustvo iz regiona - da se uz snažnu političku volju mogu ispuniti uslovi Evropske unije:

„Možemo da učimo iz regiona, da kada postoji jasna politička volja, veoma lako se mogu ispuniti zahtjevi koji su vremenski prilično ambiciozni. To prije svega mislim na Srbiju, koliko je ona napravila, da kažem ustupaka i koraka na naprijed kada govorimo o ispunjavanju uslova koje je postavila Evropska unija. Tako da smatram da je moguće do kraja jula promjeniti Ustav, ali sa druge strane da bi se tako nešto desilo mora postojati nedvosmislena politička volja, ne samo iskazana od strane većine već i od opozicionih političkih partija potrebnih za konstituisanje potrebne većine za promjenu Ustava“.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG