Dostupni linkovi

logo-print

Da li će BiH stići da prijavi stećke za UNESCO


Stećci ispred muzeja u Sarajevu

Stećci ispred muzeja u Sarajevu

Predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nisu usaglasili dokument kojim Bosna i Hercegovina, uz Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, kandiduje stećke za svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a.

Finalni nominacioni dokument trebalo bi predati do kraja januara 2014. godine, a ukoliko UNESCO da pozitivno mišljenje, stećci bi mogli biti uvršteni na popis svjetske kulturne baštine u ovoj godini. Ali kako to često biva u BiH, u priču se umiješala politika, pa je moguće da kandidatura ove godine izostane.

Još nešto više od dvije sedmice ostalo je da se nominacijski dosije za stećke iz Bosne i Hercegovine pošalje UNESCO-u. Ali u BiH malo toga ide po planu i bez političkih komplikacija.

Predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS imali su brojne primjedbe na spomenuti dokument. V.D. direktora Zavoda Slobodan Nagradić pojasnio je šta je ostalo sporno:

„Npr. karakter crkve bosanske, npr. dominirajući uticaj na stećke - jesu li oni proizvod ili posljedica katoličko-zapadnog uticaja ili istočno-pravoslavnog. Takođe, ostala je neusaglašena formulacija o npr. interkonfesionalnosti stećaka itd.“

Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović podsjetio je da je prije više od četiri godine potpisano pismo namjere između ministara kulture BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske o uspostavljanju međuinstitucionalne saradnje za pripremu i prezentaciju zajedničkog projekta nominacije stećaka. Lovrenovićevo mišljenje još u decembru bilo je da se došlo do finalnog dokumenta:

„Smatram da smo to u ovome trenutku doveli do onog stadija gdje bi BiH, zajedno sa navedenim državama, mogla predati kredibilnu aplikaciju.“

Atraktivno za turiste

Ali decembarski sastanak predstavnika državne komisije i entitetskog zavoda nije donio očekivane rezultate - jer dokument nije usaglašen. Slobodan Nagradić tvrdi da je ostao sporan i plan upravljanja o kojem, kaže, ima smisla raspravljati samo ako UNESCO prihvati kandidaturu:

„A to je da se vidi ko će upravljati konkretnom nekropolom. Je li to nadležnost opštine ili kantona u Federaciji ili entiteta, ko će izdvojiti sredstva za to, ko će plaćati ljude koji eventualno sutra treba da rade na održavanju tog zaštićenog dobra itd. Tu ima koliko pravnih, toliko još više finansijskih aspekata i očigledno da se ne može očekivati da se na jednom, pa čak ni na dva, tri sastanka postignu sve saglasnosti jer one će imati direktne finansijske posljedice po budžete i lokalnih zajednica i entiteta“, naveo je Nagradić.

Članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Ljiljana Ševo objašnjava da bi upisivanjem stećaka na UNESCO-ovu listu BiH potvrdila svoj kulturološki identitet i postojanje jedne bogate i raznovrsne umjetničke prakse na svom prostoru. Takođe, kaže Ševo, stećci su za turizam izuzetno atraktivni s obzirom na veliki broj onih koji u turističke pohode polaze tragom svjetske baštine UNESCO-a.

„Uvrštavanje stećaka na listu svjetske baštine sa veoma čvrstim i preciznim planom upravljanja za svaku pojedinu nekropolu moglo bi da doprinese poboljšanju infrastrukture, kvalitetnijem očuvanju, jednom visokom nivou kad su u pitanju konzervacija, sanacija, očuvanje - i, naravno, nivo pristupačnosti.“

U regionu je ukupno nominovano 30 nekropola stećaka, od čega su 22 iz BiH, po tri iz Srbije i Crne Gore, i dvije nekropole iz Hrvatske. Od 70.000 evidentiranih stećaka, u BiH se nalazi čak 60.000. Po brojnosti prvo mjesto zauzimaju opštine Nevesinje i Konjic sa 3.000 do 4.000 primjeraka.

Ukoliko bi se postigao dogovor o nominacijskom dokumentu, BiH bi imala otvorena vrata za UNESCO da kandiduje sljedeće nekropole, čime bi se značajno proširili razvojni turistički resursi. U Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ipak ne gube optimizam i kažu da se o nominacijskom dokumentu nastavljaju dogovarati.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG