Dostupni linkovi

logo-print

Clinton i Ashton u Sarajevu: Da li će bh. lideri "poslušati" SAD i EU


Američka državna sekretarka Hillary Clinton doputovala je u Sarajevo u ponedjeljak navečer na početku balkanske turneje tokom koje će posjetiti i Srbiju i Kosovo.

Klinton je u Sarajevo doputovala u ponedjeljak uveče, a na aerodromu su je dočekali ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, američki ambasador u BiH Patrick Moon i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen.

Klinton će u utorak prijepodne u ambasadi Sjedinjenih Američkih Država sa visokom predstavnicom Evropske unije Catherine Ashton, visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom i specijalnim predstavnikom EU u BiH Peterom Sorensenom.

Nakon toga je predviđen susret sa članovima bosanskohercegovačkog Predsjedništva i konferencija za novinare.

Clinton i Ashton, kako je najavljeno, bosanskohercegovačkim zvaničnicima će prenijeti poruku da Vašington i Brisel žele da BiH nastavi putem euroatlantskih integracija, ali da je za to najprije potrebno ispuniti preuzete obaveze.


U Bosnu i Hercegovinu dolaze u vrijeme kada se država suočava sa najvećom političkom krizom od Daytonskog sporazuma naovamo. Može li njihov stav da se treba voditi interesima građana i raditi za dobrobit zemlje nadjačati interese stranaka u BiH i njihovih lidera?

Politički lideri u BiH moraju se voditi interesima građana i provesti neophodne reforme, poruka je koju će prenijeti američka državna sekretarka Hillary Clinton. Zajedno sa visokom predstavnicom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton, naglasiće posvećenost međunarodne zajednice Daytonskom sporazumu, te putu BiH ka NATO i EU. Sve ove poruke i diplomatska ofanziva itekako su dobrodošle zemlji koja, čini se, nikada nije bila u goroj političkoj poziciji. Iskustvo, međutim, govori kako su bh. političari imuni na kritike, navodi analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.

„Bh. lideri postaju otporni prema visokim posjetama i verbalnim porukama od strane međunarodne zajednice, čak i kada dolaze sa vrlo visokih položaja. Vremena direktnog uplitanja i nametanja odluka su davnih dana prošla. Prema tome, BiH i ostatku Balkana mislim da je potrebna jedna malo drugačija, konkretnija podrška međunarodne zajednice“, ocjenjuje Latal.

U prilog tvrdnji ide i činjenica da je komesar za proširenje Evrpske unije Štefan Füle nedavno, javno predstavljajući izvještaj o napretku, upro prstom upravo u bh. lidere koji ni najmanje nisu promijenili svoj kurs djelovanja.

„Rezultati dijaloga na visokom nivou o procesu pridruživanja i dalje su ispod očekivanja. I dalje nema zajedničke vizije među političkim predstavnicima o cjelokupnom pravcu i budućnosti zemlje, kao i njenom institucionalnom ustrojstvu“, rekao je Füle.

U zemlji u kojoj se sve glasnije pominje njena teritorijalna prekompozicija, a stanje na političkoj sceni se čini gorim nego netom nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, dolazak visokih delegacija ne znači puno, smatra analitičar Mirko Šagolj.

„Milorad Dodik po svaku cijenu hoće da razvali državu u svakom pogledu. Zlatko Lagumdžija se priklanja njemu, priklanja se Fahri. E sad dolaze te sile da nešto pokušaju uraditi. Ja nisam veliki optimista što se tiče njihove uloge, jer bojim se da oni svi traže neki svoj interes. A imaju oni snage, imaju moći, i političke i svake druge, da iz ove krize BiH izvuku ako budu htjeli“, ističe Šagolj.

Partokratija i institucije

Već je potvrđeno da će visoke dužnosnice iskazati razočaranost što lideri u BiH nisu u prvi plan stavili interes zemlje. Ispred je i dalje ostao stranački. U vrhu prioriteta u BiH i dalje ostaje prekompozicija vlasti, odnosno kome će koja fotelja, dok je evropska agenda više predmet međusobne trgovine i ucjena nego stvarne želje za napretkom. Vanjskopolitički analitičar Neven Kazazović u svojim istupima jasno je ukazao na problem partitokratije.
Ilustracija

Ilustracija


„U takvim okolnostima sprovesti reforme je gotovo nemoguće – jer njima reforme ne odgovaraju. Svaka reforma anulira njihov politički položaj“, ističe Kazazović.

Krivci su odavno imenovani u liku lidera šestorke ili sedmorke, koji ne mogu ili neće da ispoštuju ni vlastite dogovore. Stoga je važno da se međunarodni zvaničnici, umjesto liderima, obrate institucijama zemlje, procjenjuje Latal.

„Sve te reforme su zastale, otišle par koraka unazad ili propale u potpunosti. Prema tome, mislim da su protekle dvije godine jasno pokazale da pristup kroz vladajuću šestorku nije dobar, da on čak i dodatno oslabljuje institucije BiH i entiteta, tako da mislim da je neophodno da i međunarodni zvaničnici i domaći lideri proces odlučivanja vrate u institucije koje su nadležne za to, znači Predsjedništvo, parlamente, vlade, i da se manu sastanaka sa šestorkom sedmorkom, osmorkom po restoranima i kafanama“, poručuje Latal.

Treba imati na umu da je posjeta regionalnog karaktera, koja u pozadini ima jasnu poruku kako se i dalje brižno motri na ovaj dio Balkana, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja.

„Međunarodna zajednica, i to onaj njen zapadni dio, ponovo naglašava svoje prisustvo u ovom prostoru. Drugi dio poruke je da su politički procesi regionalnog karaktera, da je regionalna bezbjednost u prvom planu“, kaže Šolaja.

Ipak, čini se da je za BiH od presudnog značaja djelovanje ako ne domaćih ono bar međunarodnih zvaničnika, koji bi, jalova upozorenja i prijetnje trebali i ostvariti. Tek da se zna da ima i neko ko ono što kaže zaista ozbiljno i misli.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG