Dostupni linkovi

logo-print

Cvijeće za „ledeno doba“


Silene Stenophylla

Silene Stenophylla

Claire Bigg (Prevela Biljana Jovićević)

Ruski su naučnici uspjeli regenerisati cijelu biljku iz sjemena pohranjenog daleko u sibirskim oblastima gdje je stalno mraz već više od 30.000 godina. Revolucionarni eksperiment bi mogao utemeljiti put za oživljavanje drugih drevnih vrsta.

Izgleda kao običan divlji cvijet, sa bijelim laticama na vrhu vitke stabljike.
Silene Stenophylla je, međutim, daleko najstarija dnevna biljka na Zemlji.

Tim ruskih naučnika uspio je obnoviti cijeli uzorak iz sjemena koje su ukopale vjeverice u ledu prije više od 30.000 godina.

Biljke su čak i plodne, proizvode cvijeće i održivo sjemenje.

Ovo dostignuće je veliki proboj koji može utrti put za obnavljanje drugih drevnih vrsta biljaka.

„Ovo pokazuje da led djeluje kao prirodna Cryo-komora. Ako se više istraživanja sprovede na ovom području, mi ćemo biti u mogućnosti izdvojiti puno više održivog materijala", kazala je Svetlana Jašina, član istraživačkog tima koji je vodio eksperiment rekla je za RSE.

Mikrorevolucija

Istraživački tim otkrio je sjemenke i voće nakon otkopavanja desetina fosilizovanih skrovišta vjeverica u ledenim područjima Sibira, u udaljenom regionu Jakute - naporan i skup poduhvat za naučnike.
Ilustracija

Ilustracija


Sjeme je očuvano, u potpunosti izolovano s površine, pod nekih 30 metara leda na prosječnoj temperaturi od minus 7 stepeni Celzija.

U svom laboratoriju izvan Moskve, naučnici su pokušali uzgojiti biljke iz oporavljenog sjemena.

Kada to nije uspjelo, izvukli su tkiva posteljice ove biljke (voća) i prenijeli ih u posude.

Kao rezultat, kaže Jašina, dobili su biljku različitu od današnjih modernih vrsta.

„Vidjeli smo da se ova 30.000 godina stara biljka malo razlikuje od današnje moderne verzije, na primjer po obliku latica. Tako da ovo možemo da posmatramo kao jednu vrstu mikrorevolucije ovdje“, kazala je ona.

Jašina i njene kolege objavili su svoja otkrića u novom broju američkog naučnog žurnala "Proceedings of the National Academy of Sciences."
XS
SM
MD
LG