Dostupni linkovi

logo-print
Sve više stranih investitora povlači novac iz Bosne i Hercegovine. U prva tri mjeseca strani investitori povukli su iz BiH više od sto miliona maraka kapitala, dok su ukupne strane investicije u našu zemlju u tom periodu bile upola manje. Jedna od njih dolazi iz Republike Turske, vrijedna 500 miliona maraka. Radi se o petogodišnjem projektu kojim bi u BiH trebalo biti otvoreno 1.000 farmi koza. Turski privrednici obećali su da će osigurati tehnologiju, nabavku stočne hrane, veterinarske usluge i obuku, te otkup mlijeka i njegov plasman na strano tržište. Upravo je to ona slaba tačka, jer BiH ne može izvoziti proizvode animalnog porijekla van granica. Prema tome, pita se dekan sarajevskog Veterinarskog fakulteta, prof. dr. Nihad Fejzić, čemu će BiH takva investicija?

„Vrlo brzo možemo doći do te mogućnosti da proizvode animalnog porijekla koji se proizvode u Bosni i Hercegovini izvozimo na tržište Evropske unije. Tržište Evropske unije danas je vrlo kompleksno i veoma regulisano. Male zemlje, male ekonomije, zemlje neizgrađenih institucija i kapaciteta – kao što je Bosna i Hercegovina – veoma teško ispunjavaju sve te uslove.“

Profesor Fejzić smatra kako tržište za izvoz postoji, ali da BiH ne ispunjava neophodne uslove koje traži Evropska unija.

„Mi imamo akreditirane laboratorije, po svjetskom sistemu, laboratorije koje rado dobru dijagnostiku, ali laboratorijski nalaz nije jedini uslov za izvoz. Evropska unija traži i ocjenjuje od trećih zemalja, kao što je Bosna i Hercegovina, kako funkcioniše zakonodavstvo, da li je harmonizirano zadonodavstvo. Praktično se certificira cijela zemlja.“

Od 1. janura 2013. godine, Bosna i Hercegovina neće moći izvoziti proizvode animalnog porijekla ni u susjednu Hrvatsku, koja je bila jedno od najvećih tržišta za bh. proizvode. Pravila i standardi Evropske unije su strogi i moraju se poštovati, smatra ekonomski analitičar Dražen Simić.

„Nije Evropska unija zatvorila granice za prehrambene proizvode iz BiH. Mi smo ih sami sebi zatvorili. Prije dvanaest godina Evropska unija je ukinula sve carine i carinske dadžbine na uvoz proizvoda iz BiH. Jedino što se od nas traži – to je da ispunjavamo uslove o kvaliteti i sigurnosti hrane. Taj uslov mi još uvijek nismo ispunili, niti se zna kada ćemo ga ispuniti. Mi smo zemlja gdje je bruceloza postala normalna stvar. Pogledajte mapu: mi smo u svijetu označeni kao crna tačka.“

U moru problema od ogromne i spore administracije sa kojom se nose bh. privrednici, Bosna i Hercegovina je ipak zabilježila skok za 12 mjesta na listi konkurentnosti. Tako bar pokazuje globalna rang lista Svjetskog ekonomskog foruma, na kojoj BiH zauzima 88. poziciju od 144 rangirane države. U prvom polugodištu 2012. godine, koje obuhvata izrada liste za rangiranje konkurentnosti država, broj stranih investicija u BiH nikada nije bio manji, tvrdi Simić.

„Postavlja se pitanje koliko je sama rang lista realan pokazatelj stvarnog stanja u BiH, jer sama konkurentnost zavisi od niza faktora. Nije tu samo pitanje cijene rada, nameta, brzine rada administracije. Na privlačnost zemlje i njenu konkurentnost utiče masa drugih faktora – od političke stabilnosti koju mi nemamo, do kvaliteta obrazovanja, kvaliteta zdravstva, kvaliteta infrastrukture. To su sve oblasti gdje mi daleko zaostajemo.“

Fikret Čaušević

Fikret Čaušević

S druge strane, profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Fikret Čaušević smatra kako je BiH do sada bila neravnopravno rangirana u odnosu na druge države. Smatra da bh. ekonomiju sa dna vadi nekoliko vrsnih menadžera privatnih firmi koje su orijentisane na izvoz.

„Naša ekonomija, nažalost, ne zahvaljujući političarima, nego zahvaljujući menadžerima ili domaćim proizvođačima koji svoju proizvodnju šire odnosno povećavaju, i na taj način substituiraju dio uvoza, zahvaljujući tim ljudima je ustvari naša zemlja uspijevala da u određenim periodima značajno poveća izvoz, ili da barem smanji trgovinski deficit.“

Najslabije ocjene Svjetskog ekonomskog foruma u dvanaest analiziranih oblasti konkurentnosti, Bosna i Hercegovina je dobila za razvoj finansijskog tržišta, efikasnost robnog tržišta, makrokonomskog okruženja, te inovacija. Profesor Čaušević navodi da bh. vlasti, kada je u pitanju ekonomija, idu u pogrešnom pravcu.

„Nije logika ekonomije razjedinjavanje i stvaranje paralelnih sistema i po toj osnovi stvaranje dodatnih troškova i smanjivanje izvoznih potencijala zemlje, nego je obratno – logika je na povezivanju.“

I u ovom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma - najproblematičniji za poslovanje u Bosni i Hercegovini su: pristup finansijama, politička nestabilnost, inflacija, poreska regulativa, neefikasnost Vladine birokratije, te korupcija.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG