Dostupni linkovi

logo-print

Crvenković o problemu izbjeglica: Posljednji poziv na buđenje


Neven Crvenković

Neven Crvenković

Prema zajedničkom saopštenju IDMC (Centar za monitoring internog raseljevanja) i UNHCR-a ( Visoki komesarijat UN za izbjeglice), u porastu je broj interno raseljenih ljudi zbog sukoba i nasilja širom svijeta. Svakog je dana tokom 2014. godine iz svojih domova bježalo 30.000 ljudi.

"Kako nastaju nove ili se raspiruju stare krize u zemljama poput Ukrajine ili Iraka, novoraseljeni se pridružuju već ogromnoj populaciji raseljenih, koje kao da dijeli zid od rješenja za okončanje njihove raseljenosti", izjavio je Alfredo Zamudio, direktor IDMC.

O ovom Izvještaju, za koji je rečeno da bi trebao biti poziv na buđenje, govori glasnogovornik UNHCR-aza Jugoistočnu Evropu Neven Crvenković.

RSE: Koliko je trenutno interno raseljenih osoba u svijetu i šta pokazuje poređenje sa podacima za prethodni period? U kakvim uslovima žive, koliko je djece? Ko dobija ili gubi bitku u zaštiti civila?


Crvenković: Prema nedavno objavljenom izvješću Centra za monitoring internog raseljavanja (IDMC) o stanju interno raseljenih ljudi u svijetu, trenutno je unutar svojih zemalja uslijed sukoba ili nasilja raseljeno rekordnih 38 milijuna ljudi. Za primjer, to je jednako ukupnom broju stanovnika Londona, Nju Jorka (New York) i Pekinga zajedno.Ova brojka predstavlja porast od 4,7 milijuna u odnosu na 2013. godinu, kada je IDMC izvjestio o 33,3 milijuna interno raseljenih lica. Ukupno je samo tijekom 2014. godine uslijed sukoba u svijetu raseljeno novih 11 milijuna ljudi.

Istovremeno, sve više interno raseljenih primorano je da se seli po nekoliko puta unutar vlastitih država. Što sukob duže traje, to se oni nesigurnije i očajnije osjećaju, mnogi prelaze granice i postaju izbjeglice. Svakog dana smo svjedoci, na primjeru Sredozemlja, kako očaj tjera ljude da riskiraju i da se upuštaju čak i u opasna putovanja čamcima. Među ogromnom populacijom interno raseljenih u svijetu, veliki je broj onih koji su raseljeni prije mnogo godina, poput ljudi u Azerbejdžanu ili na Cipru, tako da obično vidimo kako sam čin raseljavanja gura pojedince u začarani krug iz kojeg se sve teže izvući što su duže u njemu.

Ovi poražavajući podaci nažalost doista ukazuju da svi mi koji nastojimo pomoći tim nesretnim ljudima sve više gubimo bitku protiv beskrupuloznih, naoružanih i opasnih ljudi koji rukovođeni političkim ili vjerskim interesima tjeraju sve više ljudi iz svojih domova i nanose im traumatične patnje. U tom smislu, ovi podaci bi trebali biti i posljednji poziv na buđenje svjetskoj javnosti kako bi se konačno prekinuo ovaj trend posljednjih godina u kojem milijuni muškaraca, žena i djece bivaju zarobljeni u zonama sukoba širom svijeta.

RSE: Odakle stižu novoraseljeni, iz kojih zemalja? Da li Evropa, koja je uglavnom primala ljude koji su bježali zbog rata i nasilja, sadaima „svoje“ raseljene i izbjegle?


Brod sa migrantima u Sredozemnom moru

Brod sa migrantima u Sredozemnom moru

Crvenković: Prema globalnom izvješću, 60 posto novoraseljenih ljudi nalazi se u samo pet država: Iraku, Južnom Sudanu, Siriji, Demokratskoj Republici Kongo i u Nigeriji. Prošle je godine najviše civila raseljeno unutar Iraka – raselilo se najmanje 2,2 milijuna ljudi. Više od 40 posto stanovnika Sirije ili 7,6 milijuna je interno raseljeno, što je najveći broj raseljenih lica u svijetu.Isto tako, po prvi put u više od deset godina, Europa je poprište masovnog internog raseljavanja uzrokovanog ratom u Ukrajini, gdje je 646.500 osoba pobjeglo iz svojih domova tijekom 2014.godine.

Što se tiče situacije na području Zapadnog Balkana, s 31.3.2015. godine, prema službenim podacima, u regiji se nalazi oko 100.000 interno raseljenih ljudi, uz 204.000 u Srbiji raseljenih s Kosova.

RSE: Poseban problem su izbjeglice, migranti koji preko Sredozemlja traže spas, ali najčešće na putu „u bolji život” stradaju. Šta govore Vaši podaci o tome? Da li im je zemlja utočišta i neka od zemalja regije Zapadnog Balkana?


Crvenković: Prema našim podacima, rekordnih 219.000 ljudi je prešlo Sredozemlje u 2014. godini u čamcima krijumčara, a njih 3.500 je umrlo. Približno polovica ovih ljudi su bili izbjeglice koji bježe od rata i progona. U 2015. godini je dosad oko 62.500 ljudi prešlo Sredozemlje, a najmanje 1.800 je umrlo.

Što se tiče Zapadnog Balkana, prošle je godine u regiji zatražilo azil ili iskazalo namjeru da zatraži azil oko 20.500 ljudi, od toga 16.500 samo u Srbiji, međutim ogromna većina tih ljudi već nakon vrlo kratkog vremena nastavlja svoje putovanje prema sjeveru i državama EU.

RSE: Šta UNHCR smatra da bi trebalo učiniti i kakav je stav prema određivanju kvota pojedinih zemalja za prijem ovih ljudi, što je prijedlog EU?


Crvenković: UNHCR pozdravlja prijedloge Europske komisije koji se odnose na rješavanje problema tisuća izbjeglica i migranata koji dolaze u Europu preko Sredozemlja. Ovi prijedlozi uključuju pojačane mjere za spašavanje života na moru i poboljšanje mehanizma za omogućavanje zakonitog ulaska u EU za ljude koji bježe od rata, te osiguranje pravične preraspodjele izbjeglica. Oni također sadrže mjere za rješavanje nekih od faktora zbog kojih ljudi završavaju u rukama krijumčara, uključujući i očajne uvjete s kojima se mnoge izbjeglice suočavaju u zemljama prvog azila i tranzita. Smatramo da ovi prijedlozi predstavljaju veliki iskorak u smislu upravljanja izbjegličkim i migracijskim priljevima, i sada je izuzetno važno i ključno za hitne potrebe spašavanja života da ovi prijedlozi budu brzo prihvaćeni i u potpunosti provedeni.

Čvrsto vjerujemo da je solidarnost među državama članicama EU u pristupu ovom problemu jedini način da se on riješi i vrlo smo zadovoljni što je ovaj princip prepoznat u prijedlozima EK.

RSE: Koliko je tražilaca azila u zemljama Evropske unije, kao i u drugim izvan Evrope? Odakle su pretežno azilanti i koje su zemlje za njih „najprivlačnije“? Imate li podatke o broju zahtjeva za azil iz zemalja bivše SFRJ?


Crvenković: Prema službenim procjenama, prošle je godine u industrijaliziranim zemljama podnešeno 866.000 novih zahtjeva za azilom, što predstavlja porast od čak 45 posto u odnosu na 2013. godinu kada je registrirano 596.600 zahtjeva. Time je brojka za 2014. godinu najveća od početka sukoba u Bosni i Hercegovini 1992. godine.

Uprkos ukupnom porastu broja zahtjeva za azilom, novopodnijeti zahtjevi nisu ravnomjerno raspoređeni među razvijenijim državama: tako su prvih pet zemalja na listi (Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Turska, Švedska i Italija) primile 60 posto svih novih zahtjeva za azilom.Istovremeno, državljani Sirije su 2014. godine bili daleko najbrojnija grupa tražitelja azila, sa blizu 150.000 zahtjeva, što znači jedan od pet zahtjeva za azilom podnešenih u industrijaliziranom svijetu. Iračani su drugi na popisu tražitelja azila, sa blizu 70.000 zahtjeva. Afganistanci predstavljaju treću najveću grupu tražitelja azila sa blizu 60.000 podnešenih zahtjeva za azilom, a slijede ih tražitelji azila iz Srbije, odnosno Kosova, i Eritreje.

Konačno, tijekom 2014. ukupno je oko 70.000 ljudi sa prostora bivše Jugoslavije zatražilo azil u zemljama EU i ostalim industrijaliziranim zemljama

XS
SM
MD
LG