Dostupni linkovi

logo-print

Crnoj Gori prijete arbitraže teške skoro milijardu eura


Oleg Deripaska

Oleg Deripaska

Iako su teški skoro milijardu eura, arbitražni sporovi koje je Centralnoevropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske pokrenula protiv Crne Gore, u domaćoj javnosti su skoro potpuno pali u zaborav. Utisku da se u vezi sa tim ništa ne dogadja najviše doprinosi Vladino ćutanje i netransparentno djelovanje na šta ukazuje Gradjanski pokret URA u kom su veoma zabrinuti zbog mogućih posljedica.

Gradjanski pokret URA se obratila javnosti iskazujući veliku zabrinutost od mogućih posljedica koje bi nastale uslijed, eventualno, negativnog ishoda arbitraža koje je, protiv Crne Gore pokrenula Centralnoevropska aluminijumska kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske.

U URA-i podsjećaju da je CEAC pokrenuo dvije arbitraže sa odštetnim zahtjevima ukupne vrijednosti 900 miliona eura, te da su ti procesi već poodmakli, a da u vezi sa tim, javnost ne raspolaže nikakvim informacijama.

Rade Bojović

Rade Bojović

„Vlada u vezi sa arbitražama djeluje u potpunosti netransparetno“, kaže potpredsjednik URA-e, Rade Bojović koji je, iskazujući veliku zabrinutost zbog moguće opasnosti za Crnu Goru od arbitražnih postupaka koji se vode protiv nje.

„Dva arbitražna postupka koja se vode protiv Crne Gore teže oko 900 miliona eura. Jedan od ta dva postupka se vodi u vezi sa takozvanim Ugovorom o poravnanju koji su sklopili Vlada i firma Olega Deripaske. Ta arbitraža se vodi u Beču i ona je u startu, što se tiče ruske strane, bila teška oko 100 miliona eura potraživanja, zbog navodnih grijeha naše strane. U medjuvremenu, nivo obeštećenja je podignut na 300 miliona eura. Tu je i drugi, poseban spor zbog, kako su Rusi naveli, kršenja sporazuma Crne Gore i Kipra. Po tom osnovu, Rusi su pokrenuli arbitražni postupak pred medjunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova koji je pri Svjetskoj banci. Težina te arbitraže je oko 600 miliona eura.“

„Nadamo se da su ti sporovi pravno neutemeljeni, ali zabrinjava to što su arbitraže odmakle, a Vlada ne obavještava javnost dokle se stiglo“, rekao je potpredsjednik URA-e, Rade Bojović dodajući, uz rezervu u vezi autentičnosti informacije, da je Vlada u procesu pred sudom u Beču angažovala vještake i arbitra koji su za pola godine plaćeni oko 600 hiljada eura.

„Vlada se očigledno trudi da niz informacija u vezi sa tim drži ispod tepiha, a sama činjenica da su angažovani vještaci, da je angažovan arbitar, govori da postoji realna opasnost da ishod jedne ili druge arbitraže bude nepovoljan po Crnu Goru. Uostalom, mi ne moramo ni da dodjemo u situaciju da izgubimo arbitraže u traženim nivoima obeštećenja, jer bi to značilo bankrot države. Čak i da Rusi izguraju mnogo niže iznose – 10 ili 20 procenata od traženih suma , to je za Crnu Goru u ovom momentu poražavajuće, pogovoto ako imamo u vidu činjenicu da smo mi već prešli mastrihtsku granicu javnog duga kao i granicu budžetskog deficita.“

Dejan Mijović

Dejan Mijović

Koordinator URA za ekonomsku politiku, Dejan Mijović je saopštio da je zaključivanjem Ugovora o poravnanju 2009. godine Vlada preuzela polovinu akcija Centralnoevropske aluminijumske kompanije u KAP-u, čime je stekla pravo korporativnog upravljanja i veta na donošenje važnih odluka u kompaniji.

„Tim činom Vlada je preuzela odgovornost za milionske štete koje će uslijediti zbog neadekvatnog nadzora nad poslovanjem CEAC-ovih menadžera u KAP-u“, rekao je Mijović koji smatra da zbog toga Vlada snosi odgovornost i za CEAC-ovo nenamjensko trošenje stotina miliona eura državne pomoći koje je ustanovila Državna revizorska institucija jer, kako kaže - tako veliki prestup CEAC nije mogao učiniti sam već jedino uz saučesništvo ili korupciju najviših nosilaca vlasti.

„Da bi se izbjegao nepovoljan ishod arbitraža i dodatno zaduživanje države za plaćanje stotina miliona eura CEAC-u, potrebno je predočiti punu istinu arbitražnom tribunalu o nezakonitim radnjama CEAC-a i korupciji koja mu je omogućila da ispostavlja lažni račun crnogorskim poreskim obveznicima.“

KAP je privatizovan 2005. kada je za svega 48 i po miliona eura većinski paket prodat offshore kompaniji iza koje je javno stao ruski oligarh Oleg Deripaska, ali za koju značajan dio javnosti sumnja da je u vlasničkoj strukturi imala i domaće moćnike iz samog vrha vlasti.

Vlada pritisnuta prethodnom tužbom Rusa vrijednom 300 miliona eura, 2009. pristaje na tzv. Sporazum o poravnanju kojim daje državne garancije za buduće kredite KAP-a koje je investitor u medjuvremenu potrošio a nije vratio, pa je otplata kredita od 130 miliona eura pala na teret gradjana Crne Gore.

Rusi su nastavili sa upravljanjem KAP-om i gomilanjem dugova, od kojih je jedan od najvajžnijih bio za 50-ak miliona eura za potrošenu električnu energiju što je Vladi, po ugovoru bio legitiman razlog za raskid ugovora, ali se ona ipak odlučila na stečaj i izložila se seriji sudskih i arbitražnih postupaka.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG