Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorsko narodno pozorište bez čelnog čovjeka


Crnogorsko narodno pozorište

Crnogorsko narodno pozorište

Crnogorsko narodno pozorište (CNP), najznačajnija institucija kulture, trenutno je bez direktora, a ima i nepotpun Savjet, što daje povoda za ocjene kako se nacionalni hram kulture nalazi u vanrednoj situaciji. Dok mediji i dalje spekulišu kako je to početak kadrovskih čistki u svim insititucijama koje su pod ingerencijom Ministarstva kulture, u tom Vladinom resoru još se ne oglašavaju.

Dosadašnjem direktoru Crnogorskog narodnog pozorišta Janku Ljumoviću, koji je još u junu dao ostavku, u četvrtak je formalno istekao mandat, pa je jedna od najvažnijih institucija kulture u Crnoj Gori ostala bez svog prvog čovjeka. Osim toga ostala su i dva upražnjena mjesta u savjetu nacionalnog teatra, koji već duže radi u nepotpunom sastavu, pošto su to tijelo prošle godine napustila dva člana. Sve to dalo je povoda presjedniku Savjeta, dramskom piscu Stevanu Koprivici da situaciju opiše kao vanrednu. Dosadašnji upravnik Janko Ljumović, međutim, kaže da njegovim odlaskom neće biti ugrožena nastupajuća teatarska sezona jer je obezbijedio uslove za normalan rad CNP-a u narednom periodu, ali da je sada loptica u dvorištu Ministarstva kulture.

“Apsolutno je na potezu Ministarstvo kulture koje mora uspostaviti dinamiku i donositi odluke jer je to, nadam se, u opisu njihovog posla.“

U Ministarstvu kulture međutim zasad se ne oglašavaju. Naši pokušaji da saznamo kada planiraju da postave novog direktora CNP-a ostali su bez rezultata, pošto nam je rečeno da su nadležni službeno odsutni. I dok resorno Ministarstvo ćuti, čaršija raspreda o mogućim novim “kadrovskim rješenjima” i spekuliše o početku čistki u 11 institucija kulture koje su pod ingerencijom Ministarstva. Kako sve to ocjenjuje dramaturg Ljubomir Đurković, nekadašanji direktor CNP-a i Zetskog doma na Cetinju, koji je poznatom po svojim kritičkim opservacijama o stanju u crnogorskoj kulturi?

“CNP je urušen mnogo prije ovog datuma. Naime, i repertoarski i organzaciono i u svakom smislu to više nije ona institucija kakva je nekada bila i kakva bi mogla i trebalo da bude. Pljačkano je iznutra i iz spolja. Na razne načine. Enormnim honorarima određenim dvorskim igračima. Sve je privatizovano, u najgorem smislu riječi, u ovih posljednjih naročito nekoliko godina. Tako da je Crnogorsko narodno pozorište već dugo u vanrednom stanju.“

Ljumović pak odbacuje sve optužbe da je CNP, za vrijeme njegovog sedmoipogodišnjeg upravljanja, umjesto vodeće insitucije kulture postao dom za odabrane, regrutovane ne samo po umjetničkom već i po političkom kriterijumu, kao i bliskosti sa nekadašnjim ministrom kulture Branislavom Mićunovićem.

“Činjenica da smo proteklu sezonu završili sa nekim važnim naslovima i važnim gostovanjima u regionu i izvan regiona, da je pozorište mjesto o kome stručna i druga javnost piše i izvan Crne Gore, je zapravo primjer tog nekog učinka koji ima svoje vrlo relevantne informacije. Kvalitet debate može da bude i u tom kritičkom diskursu, protiv koga nijesam bio nikada, naprotiv,ali je samo pitanje profesionalizma i standarda vođenja tog dijaloga. Da li opet i u tim pohvalama i u tim kritikama i osporavanjima polazimo iz nekih krajnje privatizacujućih pozicija.“

Ljubomir Đurković godinama unazad ukazuje na fenomen „dvorske kulture“ u Crnoj Gori, na nedostatak strategije i adekvatne kulturne politike i poltronskoj kulturi kao obrascu djelovanja u Crnoj Gori. Prvi put ističe da su makar neki pomaci mogući dolaskom Pavla Goranovića na mjesto ministra kulture.

“Velike pomake nije moguće napraviti u tom smislu. Jer ne možemo mi promijeniti prirodu i karakter crnogorskih umjetnika i kulturnih radnika i od dosadašnjih poltrona očekivati da postanu slobodne ličnosti. Suštinski se neće promijeniti ništa. Znači, ja očekujem samo neke manje pomake na bolje ali suštinski se neće mnogo mijenjati. I tu ne zavisi više je li na čelu ministarstva Pavle Goranović ili Marko Marković. To je jednostavno sistemski postavljeno tako da se ne može očekivati nekih velikih boljitaka.“

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG