Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorski turizam: Šta se može naučiti od Hrvatske


Budva u toku sezone - ilustrativna fotografija: Savo Prelević

Budva u toku sezone - ilustrativna fotografija: Savo Prelević

Dok se Hrvatska oslanja na najjača evropska emitivna tržišta, Crna Gora je turistički orijentisana na slaboplatežan region i krajnji istok, dok Hrvatska ima u hotelima preko 50 posto turističkih kapaciteta, u Crnoj Gori taj procenat jedva deseže 15-ak posto, samo su neki od uporednih podataka crnogorske i hrvatske turističke privrede koji su nas ponukali da potražimo odgovor na pitanje što možemo naučiti od naših susjeda koji su u 2011. imali rekordan turistički prihod.

U Crnoj Gori je prošle godine zabilježen rast turističkih dolazaka oko 9 i porast broja noćenja oko 10 posto. Udruženje turizma i ugostiteljstva izračunalo je da su se turisti u našoj zemlji zadržavali nešto više od 6 dana, a najveći broj ih je stigao iz zemalja regiona.

No, ove brojke samo površnim poznavaocima turističkih prilika mogu zvučati izuzetno.

Dovoljno je uporediti se sa susjednom Hrvatskom, kaže dekan budvanskog fakulteta menadžmenta i turizma, Rade Rotković.

"Postoji ovdje jedna propaganda koja je neutemeljena, a to je da smo mi bolji od svih u okruženju i da su Hrvati ljubomorni na naše otvorene šankove, na našu veliku buku zabavne programe te da oni upražnjavaju neki spavački turizam, a da mi imamo bučni turizam, uprkos tome što se gosti žale na tu buku. Moramo da budemo načisto – Hrvatska je za nas turistička velesila", ocjenjuje Rotkvić.

Rade Rotkvić, dekan budvanskog fakulteta menadžmenta i turizma: Hrvatska ima million kreveta u raznim oblicima smještaja i na taj million ona ostvari između 60 i 70 miliona noćenja, a mi na naših procijenjenih oko 400 hiljada ne ostvarimo ni 10 miliona.
Prema podacima Narodne banke Hrvatske prihodi od putovanja u prvoj polovini prošle godine su u Hrvatskoj iznosili 1, 7 milijardi eura ili 14 odsto više nego lani. Istovremeno je zabilježen porast zaposlenih od 14 posto, podsjeća Ratković.

"Hrvatska je zemlja koja ima million kreveta u raznim oblicima smještaja i na taj million ona ostvari između 60 i 70 miliona noćenja, a mi na naših procijenjenih oko 400 hiljada ne ostvarimo ni 10 miliona", navodi on.

Njegosava Špika iz turističke zajednice Trogira boravila je nedavno u Crnoj Gori. Kaže da se u tom turističkom gradu ne mogu više vidjeti tzv. dileri soba, jako brojni u Crnoj Gori tokom ljeta.

"Ja sam zaista prvi put u Crnoj Gori i jako me jako interesiralo šta ću vidjeti i šta mogu naučiti od vas. Nešto pozitivno što mi se čini da smo napravili bolje prenijeti vam to. Znači, od onih crnih iznajmljivača i potezanja za rukav – soba, soba do nekakvih papira od kartona na kojima je pisalo"iznajmljivanje". Toga kod nas više nema", kazala je Špika.

Očuvanje obale i ekologija

Na naše pitanje šta možemo naučiti od Hrvatske, Špika naglašava očuvanje obale i promišljanje turizma kroz ekološku prizmu.
Sveti Stefan: Nekontrolisana gradnja na primorju, april 2010. - foto: Savo Prelević

Sveti Stefan: Nekontrolisana gradnja na primorju, april 2010. - foto: Savo Prelević


"Čini mi se da smo puno na nekoj evoluciji svijesti o očuvanju okoliša napravili. Znači, ne možete vi više vidit našega čovika da će uzeti kesicu smeća i samo je baciti. U 10 godina se tu puno napravilo. Postali smo svjesni koliko je čista voda, koja je bogatsvo Hrvatske, koliko je čisto more, čista plaža, šuma koliko je to naše bogatstvo i koliko naši gosti koji dođu to prepoznaju", kaže ona.

Upoređujući crnogorski i hrvatski turizam uočljivo je da se naši susjedi oslanjaju na najjača emitivna tržišta Evrope dok su najbrojniji turisti u Crnoj Gori oni iz regiona i iz Rusije. Zato sezona za domaće hotelijere traje najviše 70 dana.

"Njima su Njemci prvi na top listi destinacija sa oko 22, 23 posto učešća. Mi imamo oko 2 posto učešća Njemaca kao najjaču emitivnu zemlju svijeta. Rusija je kod njih sa nekih 2 posto na 10. mjestu. Kod nas je situacija potpuno obrnuta kod nas je glavna zemlja Srbija sa 22 posto, nakon nje dolazi Rusija koja se kod nas približava procentu od 20-ak posto. Zato mi i imamo situaciju da su naši osnovni hotelski kapaciteti korišteni na nivo stepena korištenja nekadašnjih domaćica koje su svoje sobe prije '90. godine koje su svoje sobe izdavale 60 do 70 dana", kaže Ratković.

Za razliku od Crne Gore koja u hotelima ima 15-ak posto ležaja taj postotak u Hrvatskoj je preko 50 posto, dodaje Ratković.

"Prema tome mi od Hrvata treba da naučimo kako se probija na najbolja tržišta, kako se pravi duga sezona i kako se turistička industrija dovodi u zonu rentabilnog poslovanja. Onda i kako se čuvaju resursi. Čitava Hrvatska se digla na noge zbog jednog potkrovlja u Opatiji, a kod nas devastira priroda, prave se stanovi na mjestima gdje gradnja nikada nije bila predviđena i sve to da bi se velikim investitorima omogućila brza i velika zarada", ističe on.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG