Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorski zvaničnici odali počast žrtvama terorizma


Predstavnici crnogorskih državnih institucija, nevladinih organizacija i drugi društveni subjekti izrazili su solidarnost sa francuskim narodom koji je bio na najžešćem udaru terorista Islamske države u petak. U francuskoj ambasadi u Podgorici otvorena je knjiga žalosti u koju se upisuju poruke solidarnosti, a ispred ambasade polaže cvijeće.

Crnogorski zvaničnici, predstavnici Evropske Unije i zemalja koje imaju ambasade u Crnoj Gori, nevladine organizacije i građani od 11 časova se nalaze pred francuskom ambasadom u Podgorici gdje se upisuju u knjigu žalosti povodom terorističkog udara na Pariz koji se dogodio prije nekoliko dana. U prisustvu diplomata i građana ispred francuske ambasade je održan minut ćutanja tačno u 12 sati, kada se ambasadorka Republike Francuske Veronik Brimo zahvalila na izrazima saučešća i na iskazanoj podršci. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je podsjetio, da je Francuska tvorac svih vrijednosti na kojima leže moderne demokratije. Poruka o jednakosti, bratstvui slobodi je ono na čemu je nastala građanska koncepcija društva, a što čuva i Crnu Goru:

„EU, NATO, u čije društvo mi sada ulazimo ima sada još više motiva i obaveza, rekao bih i snage da udruženi se odbrane od svih oblika prijetnji. Uvjeren sam da svi zajedno, pa i mala Crna Gora, odbanićemo te temeljne vrijednosti zbog čega trajemo i postojimo.“

Krivpkapić je ukazao da ekstremizme podstiče izostanak rješavanja problema sa obje strane Mediterana:

Ovo je ona prijetnja koja nas čeka. Kao predsjednik Parlamentarne Skupštine OEBS-a sam više puta ukazivao u prethodnim godinama da nerješavanje problema u dvije strane Mediterana, a po pola milijarde sa obje strane, nenalaženje pravih načina da se taj prostor proaktivno politički rješava i ekonomski, može dovesti u opasnost i podstaći ekstremizme i radikalizme. To je onaj politički izazov koji stoji pred svim odlučiocima u velikim zemljama, naravno i malim zemljama u mjeri koliko je to nama dato.“

Šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić je nakon upisivanja u knjigu žalosti rekao da su terorističke grupe pokušale da udare na civilizacijske vrijednosti i način života, o čemu govore napadi na javnim mjestima. To zahtjeva snažniju saradnju međunarodne zajednice:

„To sve zahtjeva još koordinisaniju i snažniju akciju cjelokupne međunarodne zajednice, međunarodnu saradnju adekvatnu podignutu na viši nivo kako bi se izborili sa pošastima terorizma i posljedicama koje on nosi. Ovi napadi istovremeno podrazumjevaju naš duboki respekt prema žrtvama. Na svu sreću ovog puta nije bilo naših državljana među stradalima ni među povrijeđenima. Ali to ne znači da u nekom budućem eventualnom terorističom napadu to ne može biti. Samim tim je i naša obaveza da pomognemo i da na najbolji mogući način učestvujemo najefektivnije moguće u naporima međunarodne zajednice kada je borba protiv terorizma u pitanju.“

Izraze saučešća tokom vikenda poslali su predsjednik Crne Gore, predstavnici Vlade, parlamenta i političkih stranaka u kojima jednodušno osuđuje terorizam, ukazuje podrška i solidarnost sa građanima Francuske. I protestni skup dijela crnogorske opozicije bio je u znaku solidarnosti sa žrtvama terorizma. Ipak bilo je i drugačijih tonova u kojima se za terorističke napade na civile u Evropi, optužuje sama Evropa i njena politika. Mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije:

„A plodovi svega toga vidimo koji su. Ovo što se događa u Parizu, upravo to je plod, vraća se kao bumerang. Zločini Evrope vraćaju se Evropi.“

Solidarnost sa građanima Francuske iskazala je nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje, čiji su aktivisti pred ambasadu došli sa transparentima podrške ispisanim na crnogorskom i francuskom jeziku. Njihov predstavnik Petar Đukanović je govorio o važnosti tolerancije kao vrijednosti:

„Da ukažemo na to koliko je tolerancija u svijetu važna i koliko je važno da je sačuvamo kao jednu vrijednost poslije sveg ovog nasilja i mržnje koja je eskalirala u Parizu u petak.“

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG