Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorski poslanici skeptični oko saradnje sa Azerbejdžanom


Sjednica Skupštine Crne Gore

Sjednica Skupštine Crne Gore

Ekonomska saradnja između Vlada Crne Gore i Azerbejdžana, otvorila je mnoštvo pitanja koja su se prelila i u crnogorski parlament. Povod je ratifikacija sporazuma o ekonomskoj saradnji i o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja između dvije zemlje, što je izazvalo sumnje u parlamentu vezane za potencijalne benefite, moguće opasnosti i štete, kao i strateške pravce crnogorske ekonomije u poslovima sa zemljama istočne Evrope.

Poslanici opozicije su iskoristili raspravu o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj saradnji i uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja između Crne Gore i Azerbejdžana, da bi od predstavnika Vlade Crne Gore zatražili dodatna pojašnjenja o benefitima i mogućnostima saradnje sa tom zemljom. Na osnovu dosadašnje prakse u privatizacijama u kojima su ključni investitori dolazili iz Rusije, pokazalo se da su ti poslovni odnosi prouzrokovali više problema nego koristi za državu i ekonomiju.

Ekonomski sporazum sa Azerbejdžnom dolazi nakon što je naftna kompanija te zemlje SOKAR pobjedila na tenderu, američki fond NCH u trci za 99-godišnji zakup turističkog prostotra u Kumboru u Boki Kotorskoj. S obzirom da se radi o Opštini Herceg Novi gdje skoro ni jedna privatizacija turističkih potencijala nije uspjela, postoji sumnja i u posao sa Azerbejdžanom, kazao je Obrad Gojković iz Socijalističke narodne partije.

"Želim da vam kažem da prilikom privatizacije najnoviji podaci Vektra Boke pokazuju da trenutno u hotelu Plaža ne rade agregati, da nema tople vode, hotel je u ruiniranom stanju i da sada trenutno ima oko 5 gostiju. Znači, da bilo kakav promašaj u budućnosti u sličnim projektima kao što su bili ovi u turističkoj privredi bio bi katastrofalan. Zato svi sa zebnjom očekujemo ovaj projekat", kazao je Gojković.

Saradnja Azerbejdžana i Crne Gore započela je nakon prošlogodišnje posjete predsjednika Filipa Vujanovića toj zemlji, a potom je i predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović bio gost predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva.

Uslijedio niz posjeta i razgovora u kojima je konstatovano da je Crna Gora na listi strateških investicionih zemalja azerbejdžanske vlade. Azerbejdžanske kompanije, kako je najavljeno, zainteresovane su za privatizaciju Luke Bar i mogućnost otvaranja proizvodnih pogona u okviru slobodne carinske zone u barskoj Luci. U Baru je nedavno otvoren kulturno ekonomski centar, a u Podgorici diplomatsko predstavništvo.

Medojević: Bijeg od demokratije

O poslovnim i demokratskim standardima Azerbejdžana govorio je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević koji je kosntatovao da Vlada Crne Gore bježi od investitora iz zapadnih zemalja
Nebojša Medojević

Nebojša Medojević


"Azerbejdžan nije demokratska država i to valjda svi znamo a ova firma SOKAR je na samom dnu. Po metodologiji Transparensi internešnala više podstiče korupciju nego što primjenjuje politiku nulte tolerancije. Ovo što se desilo sa Kumborom i ovaj sporazum ja vidim kao zaokret politike vlasti koja očigledno bježi od evroatlantskih integracija, ne želi da obezbijedi visoke evropske standarde u demokratskoj kontroli bezbjednosnih službi, u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, pranja novca već namjerava da nastavi politiku netransparentnih, tajnih sporazuma sa državama koje su daleko od demokratije", ocijenio je Medojević.

Pitanje zbog čega nema zapadnih investitora u Crnoj Gori postavio je Medojević, koji je na isto pitanje i odgovorio jer iz vladajuće većine niko nije želio da oponira.

"Šta su vam rekli ozbiljni investitori iz Njemačke? Dok je Derpaska u Crnoj Gori, dok su takvi investitori u Crnoj Gori euro njemačkih investicija neće doći ovdje, ni američkih sada jer ste odbili američki fond", kazao je on.

Na pitanja i dileme poslanika opozicije trebalo je da odgovori pomićnik ministra ekonomije Goran Šćepanović koji nije mogao da odgovori na niz konkretnih pitanja, već ponovio:

"Obaveza je naša da stvorimo povoljan biznis ambijent za investicije, bilo iz inostranstva bilo od strane domaćih investitora. U svakom slučaju vi imate pravo da tražite i postavite poslaničko pitanje i mi ćemo vam odgovoriti na to pitanje jer sada nijesam u posjedu tenderske dokumentacije da bih dao odgovor na vaše pitanje".

Na to je reagovao Vasilije Lalošević iz SNP-a koji je poručio pomoćniku ministra da nije trebalo da dolazi na skupštinsku sjednicu.

"Nijeste trebali ni da dolazite na sjednicu. Na elementarno pitanje šta to donosi lokalnoj samoupravi vi jednostavno kažete da nemate informaciju da se možemo vama obratiti putem poslaničkog pitanja", poručio je on.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG