Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorski multimilioneri: Niske strasti uništile visoke peći


Ilustracija

Ilustracija

Nakon četvrt vijeka, takozvane tranzicije, u Crnoj Gori ne postoji srednja klasa, velika većina jedva sastavlja kraj s krajem, a nekoliko procenata građana živi više nego luksuzno. Dimenzije društvenog raslojavanja još više naglašava podatak da u Crnoj Gori živi dvadeset ljudi od kojih svaki raspolaže imovinom vrijednom najmanje 22 miliona eura

U Crnoj Gori je prošle godine bilo 20 multimilionera, pokazao je globalni izvještaj singapurske kompanije Wealth-X o svjetskim bogatašima.

Prema njihovim standardima, multimilioner je svako ko posjeduje imovinu vrijedniju od 30 miliona američkih dolara, odnosno, 22 miliona eura.

Iako je tokom 2012. u Crnoj Gori bio jedan milioner više, ukupna vrijednost njihove imovine koja vrijedi dvije milijarde dolara, se nije promijenila.

U opoziciji tvrde da se takva bogatstva, koja se u uređenim državama stiču generacijama, nijesu mogla stvoriti na regularan način, poštujući zakon i oslanjajući se na sopstvenu sposobnost, znanje i rad.

“Opozicija je sve vrijeme pričala, pogotovo mi iz emokratskog fronta, da je Crna Gora opljačkana i da je sva imovina Crne Gore u rukama jedne uske grupe ljudi. I evo, vidimo da nije to nešto o čemu samo priča opozicija nego sada to i drugi, strani izvori, potvrđuju. Kad-tad će se morati ispitati porijeklo imovine, moraće se ispitati kako je neko državnu imovinu preveo u privatno vlasništvo. Ne treba sada praviti hajku, ali ovi multimilioneri moraju da nam objasne kako to da je dok je sve propadalo njihovo bogatstvo raslo. Zanimljivo je da država duguje dvije milijarde, koliko ukupno iznosi njihovo bogatstvo. Ne kažem da je direktno povezano ali ima neke veze”, kaže Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta.

Na zvaničnoj listi najbogatijih Evropljana u ovogodišnjem izvještaju singapurske kompanije Wealth-X uvrštene su samo zemlje u broj multimilionera prelazi 99, tako da se ne zna tačno koje bi mjesto Crna Gora zauzela na ovoj rang listi.

U svakom slučaju, crnogorski bogataši ne moraju da brinu zbog reakcije javnosti jer se u izvještaju ne navode njihova imena, kao ni način sticanja enormnog bogatstva koje su, po Obradu Gojkoviću iz opozicione Socijalističke narodne partije, stekli kroz, marksističkom terminologijom rečeno, prvobitnu akumulaciju kapitala:

“Na žalost ova država nije mogla, a ovaj režim nije imao snage, da se izbori sa tim, niti želi da se izbori iako se pojavila nada kada je u ekspozeu premijer najavio da će biti preispitane privatizacije ali od toga nema ništa. Trebalo je, naravno, da raskida privatizacije i pokreće sudske postupke protiv nezakonitih radnji u privatizaciji jer je tu došlo do akumulacije kapitala. Tu su ti ljudi došli do novca kroz stavljanje hipoteka na imovinu privatizovanih firmi, izvlačenje novca iz tih firmi.Tu su postali milioneri, ne iz proizvodnje nečega nego iz privatizacije”, kaže Gojković.

Zastrašujuće socijalno raslojavanje

Prema podacima Monstata za 2012. godinu, u Crnoj Gori je 70.000 ili 11,3 odsto stanovništva imalo potrošnju ispod linije apsolutnog siromaštva. S druge strane, sabrano bogatstvo crnogorskih multimilionera vrijedi kao polovina bruto domaćeg proizvoda.

U četvrtak nije bilo moguće dobiti komentar iz vladajuće Demokratske partije socijalista, ali jeste u opozicionoj Pozitivnoj, čiji funkcioner Mladen Bojanić ukazuje na zastrašujuće socijalno raslojavanje:

“Desilo se prelivanje društvenog bogatstva u privatne ruke i to malog broja ljudi. Nijesam neko ko brine i gleda u tuđe novčanike ali me više brine ova strana gdje su ljudi koji su ostali bez sredstava za život, koji su na ivici ili ispod linije siromaštva. Možda najviše trpi srednja klasa jer je bukvalno uništena tokom ove tranzicije. Imamo sa jedne strane veoma bogate pojedince, a na drugoj strani veliku većinu siromašnih. Sve u svemu – niske strasti su uništile visoke peći”, kaže Bojanić.

Posmatrajući region, prema listi singapurske kompanije Wealth-X, u Hrvatskoj ima 280 ljudi čija imovina vrijedi 30 milijardi dolara, što je nešto manje od polovine njihovog bruto domaćeg proizvoda, za razliku od Bosne i Hercegovine, gdje njih 90 posjeduje imovinu vrijednu čak i nešto više od polovine BiH BDP-a.

U Srbiji je 100 ljudi sa skoro 22 milijardi eura što je vrijedno kao trećina bruto domaćeg proizvoda te države.

Zanimljivo je da Slovenija, najrazvijenija u regionu, uopšte nije na listi po broju ultrabogatih.

Sudeći po anketi koleginice Lele Šćepanović, građani nijesu iznenađeni navodima o postojanju 20 domaćih multimilionera:

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG