Dostupni linkovi

logo-print

Funkcioneri i dalje zarađuju tri puta više od građana


Ilustracija

Ilustracija

Iako zbog krize javnih finansija državna kasa više nije izdašna kao ranije, rezultati svih istraživanja govore da je država još uvijek najpoželjniji poslodavac, za šta je najzaslužnije uvjerenje većine građana da je na državnim jaslama najsigurnije. Sa ovakvim stavom bi se sigurno složili i najviši funkcioneri u državnim organima koji, prkoseći rastućem budžetskom deficitu i relativno malim platama, uspijevaju da održe život na visokoj nozi.

Mjesečna plata Mila Đukanovića, prošle godine je bila 1.500 eura, a Igor Lukšić je, dok je bio premijer, zarađivao 1.100 eura, a na plate rukovodilaca državnih organa prošle godine je otišlo ukupno dva i po miliona eura - govore rezultati istraživanja Centra za građansko obrazovanje, prema kom je najviše novca po osnovu isplata godišnjih neto zarada za rukovodeća lica u državnim organima oprijedijeljeno za ministre, direktore i generalnog sekretara Vlade - preko 370.000 eura. Slijede pomoćnici ministara i direktora kojima je ukupno isplaćeno još 225.000 i samostalni savjetnici sa ukupno 110.000 eura.

Ukupna neto zarada koje su rukovodioci ostvarili iznosila je 750.000. Najviše novca je usmjereno na Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija - 215.000, Ministarstvo unutrašnjih poslova - 102.000 i Ministarstvo ekonomije - 98.000 eura.

"Zarade ministara tokom 2012. godine su bile veoma različite i kretale su se od 750 do 2.500 eura mjesečno, odnosno, od 9.000 do skoro 30.000 eura godišnje, a zanimljiva je činjenica da su pojedini ministri zaradjivali više i od samog premijera", rekao je predstavnik Centra za građansko obrazovanje Vladimir Vučković, koji je objavio svojevrsnu top listu ministara koji su primali najveće ali i najmanje plate.

"Najviše neto zarade i druge nadoknade ima Vujica Lazović, 29.556 eura u 2012. godini. Poslije njega su bili ministri Suad Numanović i Predrag Bošković. Bila je ona rotacija 4. decembra kada je formirana nova vlada, oni su zajedno prihodovali 24.869 eura. Poslije njih su Predrag Sekulić i Branimir Gvozdenović, ministri održivog razvoja i turizma od 24.575 eura. Najmanje je prihodovao Ferhat Dinoša i Hamdi Hasani 8.920 eura, kao i Milan Roćen i Nebojša Kaluđerović u iznsu 10.154 eura. Zanimljivo je za ministre vanjskih poslova i evropskih integracija da nijesu ostvarili ni jednu nadoknadu kada su u pitanju druge osnove. Ovo je samo neto zarada koju su ostvarili u 2012. godini", naveo je Vučković.

Centar za građansko obrazovanje je istraživanje bazirao na zaradama u 17 ministarstava, dvije agencije, četiri direkcije, 19 uprava, dva zavoda i Generalnog sekretarijata Vlade.

Podaci govore da su tokom prošle godine, na ime zarada za rukovodeća lica, najmanje isplatili - Uprava za javne nabavke - nešto preko 16.000 i Uprava za zaštitu kulturnih dobara - 16.600 eura, dok je po istom osnovu, najviše novca za zarade rukovodilaca isplatila Uprava policije - preko 280.000 eura, zatim slijede Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija sa 215.000 eura i Direkcija za saobraćaj sa 125.000 eura.

"To su čak cifre koje dostižu i duplu ili čak i troduplu mjesečnu zaradu u Crnoj Gori, a ako se ne varam, ona je 480 eura. Imali smo najave ministra finansija ali i premijera da je neophodno da se skrati budžet i da se skrate plate. I mi u Centru za građansko obrazovanje smatramo da neto zarade treba da se umanje, kao i druge nadoknade", naglašava Vučković.

S vremena na vrijeme, nesrazmjera između zarada većine građana Crne Gore i državnih funkcionera se nađe u fokusu pažnje javnosti što bi dodatno trebalo da bude izoštreno u vrijeme krize i sve većeg budžetskog deficita.

Međutim, pored negodovanja po tom osnovu, često se mogu čuti još energičnije kritike na račun funkcionera zbog očeglednog visokog ličnog i porodičnog životnog standarda koji se ne može obezbijediti platama koje su, iako nekad višestruko veće od prosječne, relativno male.

"Ta nesrazmjera primanja je nešto čime treba da se prije svih bave nadležni istražni organi i da utvrde kako je do nje došlo. Mi kao i svi građani imamo dovoljno osnova sumnje da vjerujemo da se radi o brojnim koruptivnim aktivnostima u koje su funkcioneri države umiješani, koje njima obezbjeđuju daleko lagodniji život nego što oni mogu i kroz postojeće mehanizme koje vrlo široko tumače i vrlo subjektivno primjenjuju", navodi direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG