Dostupni linkovi

logo-print
Crna Gora je, nakon ulaska Hrvatske u EU i nedavnog odustajanja Islanda, prva u redu za sticanje punopravnog članstva u EU. Međutim sada, pošto i Srbija počinje pregovore o pristupanju, a Kosovo o stabilizaciji i pridruživanju, postavlja se pitanje - da li će to mjesto i zadržati ili će postati žrtva vlasti koja odbija da se obračuna sa korupcijom u svojim redovima.

Crnoj Gori je, od početka pregovora o stabilizaciji i pridruživanju EU, trebalo punih pet godina do sticanja statusa kandidata za punopravno članstvo koji je stekla krajem 2010. U međuvremenu je pređeno nekoliko stepenika medju kojima su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, apliciranje za članstvo, odgovaranje na Upitnik Evropske komisije, a pristupne pregovore sa EU Crna Gora je počela krajem juna prošle godine.

Danas, sedam godina nakon sticanja nezavisnosti, Crna Gora se priprema da otvori važna poglavlja koja se tiču vladavine prava i pravosuđa, a u međuvremenu građani komenarišu ulazak Hrvatske u EU.


Profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović, koja je kao ministar bila na čelu značajnog dijela crnogorskog procesa pristupanja EU, za RSE je napravila kratak presjek evrointegracionog proces Crne Gore.

"Crna Gora je završila skrining, u godinu su pregovori otvoreni, dva pregovaračka poglavlja u kategoriji lakših su završena ali kada damo jedan osvrt na komparativnu sliku regiona Crna Gora još uvijek zaslužuje najveće epitete evropskih zvaničnika u smislu njene posvećenosti procesu i u tom smislu za sada taj proces ide tako kako se Crna Gora obavezala da ispunjava slijedeće stepenice. Svakako da će druga polovina godine biti važna za Crnu Goru posebno u vezi sa otvaranjem tzv. teških poglavlja iz oblasti političkih kriterijuma. Ako se postigne politički konsenzus oko uslova za otvaranje poglavlja pravosuđe, unutrašnje slobode i bezbjednosti, pravde i slobode svakako da možemo reći da Crna Gora neće gubiti na dinamici ako nastavi ovako kako su nova pravila pregovaranja", ističe Đurović.

Rizik velikih obećanja

"Crna Gora trenutno figurira kao zemlja za koju se vjeruje da će prva poslije Hrvatske postati članica EU", kaže direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević koja ipak naglašava da se radi o procesu punom iznenađenja i različitih izazova, te da ostaje da se vidi da li će Crna Gora uspjeti da zadrži takvu poziciju ili će Srbija koja počinje pregovore o članstvu i Kosovo o stabilizaciji i pridruživanju uspjeti da je preteknu.

Uljarević je odgovorila i na pitanje - da li će crnogorska vlast u predstojećoj fazi procesa biti primorana da popusti pod višegodišnjim zahtjevima Brisela za konkretnim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito na visokom nivou i konačno procesuira visoke funkcionere umiješane u brojne korupcionaške afere.

"Crna Gora nesumnjivo ulazi u nasloženiju i najzahtjevniju fazu pregovaranja i u tom dijelu će biti posebno pitanje u kojem dijelu će vlasti pokazati praktičnu posvećenost onome što su retorička zalaganja pristupanja EU jer su upravo promjene koje će donijeti proces vode razgradnji postojećih monopola i onome što je naravno najvažnije borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u kojoj Crna Gora ima sramno mršave učinke", ocjenjuje Uljarević.

Gordana Đurović, foto: Savo Prelević

Gordana Đurović, foto: Savo Prelević

"Mislim da će Evropska komisija, naročito od 2014., kada i Srbija uđe u proces pregovaranja, u svojim zahtjevima, ocjenama i konstatacijama biti još konkretnija", kaže Gordana Đurović koja je komentarisala tezu koja se u domaćoj javnosti može često čuti, da vrh vlasti nema iskrenu namjeru da zemlju uvede u EU zbog straha od ruke zakona.

"Rizik velikih političkih obećanja postoji, ali mislim da je on posljedica jedne ozbiljne ekonomske krize u kojoj se nalazimo i nemogućnosti da sve stvari uradimo u kratkom roku i istovremeno, već potrebe da se u mjerama mogućeg sa jednim realnim očekivanjima predvidi, pretpostavio koliko pojedinačno zemlja može uradi u nekoj slijedećoj integracionoj fazi, u slijedećoj integracionoj godini i da se fokusiramo na te rezultate koji se mogu proizvesti. Znači, jedna mjera između kontrole ambicija i preuzetih političkih obaveza", kaže ona.

Direktorka Centra za gradjansko obrazovanje, Daliborka Uljarević smatra da postoji osnov za sumnju u autentničnost evropskog opredjeljenja vlasti koja više neće biti u mogućnosti da fingira proces, te da Crnoj Gori predstoje značajne promjene, a u krajnjem i promjena vlasti.

"Evropska priča je politički profitabilna priča i mi zbog toga nemamo niti jednu političku snagu koja se tome protivi. Međutim, mislim da smo mi u Crnoj Gori došli u situaciju kada možemo da preispitujemo posvećenost vlasti tom procesu. Upravo nedostatak mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ukazuje da ova vlast misli da taj proces kao i mnoge može da fingira. To prosto nije moguće i nezaustavljive su promjene koje će posljedično vjerovatno dovesti i do promjena same structure vlasti".
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG