Dostupni linkovi

logo-print

Pored svih tranzicionih traženja sopstvenog puta, Crna Gora se našla na još jednoj raskrsnici – da li istraživati crnogorsko podmorje i nakon toga, eventualno, crpiti naftu i gas ili se prikloniti stavu ekoloških NVO koje se tome protive zbog straha od devastacije životne sredine.

Konačnu odluku – da li će Crna Gora nekoj kompaniji dodijeliti ugovor o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa u crnogorskom podmorju, donijeće Skupština. Vlada je u medjuvremenu prije skoro godinu dana okončala tender na koji su ponude dostavili: američko-austrijski, italijansko-ruski i grčko-britanski konzorcijumi, sa kojima je, početkom ovog mjeseca, obavila inicijalne razgovore.

Medjutim, dio nevladinih organizacija se protivi ovim Vladinim aktivnostima, pa je u utorak, paralelno sa početkom Jadranskog samita o nafti i gasu koji je danas počeo u Budvi i koji ima za cilj da ispita aktuelne mogućnosti i izazove u oblasti eksploatacije nafte i gasa, održan protest koji je organizovala ekološka organizacija Green Home u saradnji sa hrvatskom koalicijom SOS za Jadran.

„Ne želimo da se uništava naša životna sredina, ribarstvo i turizam. Ne želimo da se uništi ideja ekološke Crne Gore“, kaže Nataša Kovačević iz Green Home-a.

„Kako je trenutno stanje – mi smo u potpunosti protiv istraživanja nafte i gasa u crnogorskom primorju. Činjenica je da se gradjanima nijesu pružile ni elementarne informacije. Crna Gora se nije obavezala po Direktivi o operacionalizaciji nafte i gasa, a s druge strane, mi nemamo opremu, obučen kadar, plovila koja su neophodna za reagovanje u incidentnim situacijama. U samom nacrtu strateške procjene uticaja na životnu sredinu se konstatuje da tokom će tokom istraživanja nafte i gasa doći do odredjenih „redovnih curenja nafte“ zbog čega je neophodno imati cjelokupnu sliku o načinu na koji bi se reagovalo. Takodje, tokom tih istraživačkih aktivnosti koriste se radioaktivni materijali: radijum 226, radijum 228 i olovo. Pitanja su – na koji način i gdje će se ove supstance odlagati.“

„U Crnoj Gori, istraživanje i eksploatacija nafte podrazumjeva da se radovi izvode na tri kilometra od obale. U Hrvatskoj je nešto drukčije jer je linija istraživanja na deset kilometara od obale“, dodaje Kovačević.

Luka Tomac iz hrvatske NVO Zelena Akcija ispred koalicije SOS za Jadran.

„Ma, i da je 20 kilometara od otoka i 20 kilometara od obale, utjecaj i strah koji će lokalno stanovništvo imati na lokalnoj razini... Rizik je, jednostavno, prevelik. Ogroman dio novca koji se godišnje slijeva u proračun Vlade Republike Hrvatske dolazi upravo od turizma i ribarstva. To su gospodarske grane koje su primarne za priobalno područje i ugroziti tako nešto je apsoluto neprihvatljivo, a pogotovo to pokušati bez konsultacije sa lokalnim stanovništvom. I NVO sektor i stručnjaci i ekonomisti, a i estrada su se izjasnili protiv ovog projekta. U Crnu Goru smo došli da bismo pružili podršku kolegama jer je borba protiv eksploatacije nafte i gasa u Jadranu zajednička jer postoji niz prekograničnih utjecaja.

Zagovornici projekta, mahom iz vlasti tvrde da bi pronalazak nafte bio podsticaj kvalitetnijem životu u Crnoj Gori, pa se u tom kontekstu pominje primjer Norveške koja je ranije imala značajne teškoće da bi nakon pronalaska nafte u Sjevernom moru postala jedna od najbogatijih država svijeta.

Imajući u vidu ekonomski i politički značaj i vrijednost nafte, ne može se zaobići pitanje – da li bi mala i siromašna država poput Crne Gore, ukoliko bi se pokazalo da u podmorju ima nafte i gasa, sebi mogla da priušti odricanje od tako značajnog resursa.

„Očekujemo da će oni koji budu dobili posao istraživanja nafte koristiti to raditi u skladu sa svim standardima zaštite životne sredine. Naravno, treba biti oprezan jer se radio o crnogorskom primorju koje je veoma značajno sa stanovišta razvoja turizma kao strateške grane. Neophodan je veliki oprez i poštovanje svih standarda i vršenje permanentnih kontrola od strane civilnog sektora, države i medjunarodnih institucija koje se bave zaštitom životne sredine, ali ovaj resurs za koji se pretpostavlja da se nalazi u crnogorskom podmorju svakako treba valorizovati i tako omogućiti benefite za sve gradjane Crne Gore“, poručio je funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG