Dostupni linkovi

Tjeranje pravde: Crna Gora pred strazburškim sudom


Evropski sud za ljudska prava u Strazburu
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu
Međunarodni sud za ljudska prava u Strazburu sve češće je adresa kojoj se obraćaju crnogorski građani, nezadovoljni zbog povrede nekog od svojih osnovnih prava u sopstvenoj državi.

Crna Gora je po broju podnesenih tužbi tom sudu, u odnosu na broj stanovnika, u samom vrhu u regionu.

Da li je ta činjenica posljedica sve manjeg povjerenja Crnogoraca u domaći pravosudni sistem ili mentalitetske sklonosti da se “pravda istjera do kraja”?

Kako je nedavno za podgoričke „Dnevne novine“ izjavio zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Zoran Pažin, do sada su 1.063 građana Crne Gore tom sudu podnijela predstavke protiv svoje države.

Trenutno se vodi postupak za 30-ak predmeta, a tokom prošle godine od pristiglih 196, 181 žalba je odbijena.

No, uprkos visokom postotku odbijenih žalbi, od 2011. godine među crnogorskim državljanima porasla je popularnost Evropskog suda za ljudska prava. To što se stiče utisak o olakotnom obraćanju naših državljana sudu u Strazburu, a nakon što iskoriste sve domaće pravne ljekove, odnosno žalbe pred domaćim pravnim instancama, advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć, najprije pripisuje padu povjerenja u domaće pravosuđe ali i ovdašnjem mentalitetu:

„Nemaju povjerenja u pravosudni sistem jer vjeruju da nije presuđeno onako kako treba i prosto misle da će im taj sud u Strazburu obezbijediti pravdu koju po njihovom mišljenju nije obezbijedilo pravosuđe Crne Gore. Naprosto, oni idu nekakvom logikom u smislu pokazaću ja njima, ja ću ići do Strazbura, što govori o jednom mentalitetu ali i o nepoznavanju prakse toga suda, odnosno uslova da bi se uopšte došlo do njega.“

O toj vrsti zablude crnogorskih građana za Radio Slobodna Evropa govori i podgorički advokat Dragan Prelević, koji je pred Strazburom zastupao pojedine slučajeve:

,,Taj sud nije zamišljen kao korekcija domaćeg pravosuđa u smislu opšte pravne zaštite već samo kao zaštita naših građana od kršenja konkretnih prava koja su zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Tako da mislim da postoji jedna pogrešna percepcija da taj sud može da ispravi greške našeg pravosuđa koje je u jednom jako lošem stanju. Samim tim, mislim da su očekivanja mnogo veća nego što je realnost. Mi imamo tri puta više predstavki u odnosu na broj stanovnika nego što je evropski prosjek. Međutim, istina je poražavajuća u pogledu prihvatljivosti tih predstavki.“

Na pitanje u kom domenu ljudskih prava će Strazburški sud ipak biti od posebnog značaja za crnogorske gradjane, Prelević odgovara:“Mislim da se prilično iskristalisala ta zona koja je problematična u Crnoj Gori a na koju se odnosi većina predstavki, smatram vrlo opravdano, prema evropskom sudu. To je u suštini pravo na pravično suđenje, posebno u dijelu odugovlačenja sudskih postupaka, odnosno efikasnost suda. Drugo je neizvršenje sudskih pravosnažnih odluka, a mislim da itekako ima prostora u pogledu zaštite prava na imovinu, zabrani diskriminacije i još nekih prava.“

Upravo podaci pokazuju da je u gotovo polovini od ukupnog broja slučajeva, Evropski sud kaznio državu Crnu Goru zbog neostvarivanja uslova za izvršenje pravosnažne presude, a porastao je i broj presuda za povredu prava suđenja u razumnom roku. Crnogorski poreski obveznici, u posljednje četiri godine platili su više od 182 hiljade eura zbog grešaka domaćih sudova, a po presudama donijetim u Strazburu.

Iako su postupci pred tim sudom obično dugotrajni, kada se donese konačna odluka podnosilac tužbe na njeno izvršenje neće dugo čekati i kako su saopštili u crnogorskom Ministarstvu finansija sve se mora okončati u roku tri mjeseca.

Do pada popularnosti suda u Strazburu i smanjenja broja broj podnesenih žalbi, prema mišljenju Dragana Šoća, doći će kada budu ispunjenja dva bitna uslova. Prvi je reforma crnogorskog pravosuđa, kako bi se povećalo povjerenje u njega:

„Što znači da on svojim kvalitetom i nepristrasnošću ubijedi javnost da zaista sudi po zakonu, na osnovu činjenica, a ne po babu i stričevima. Osim toga mislim da će oni kada se suoče sa procedurama pred sudom u Strazburom shvatiti da to nije tako lako i jednostavno i da će vremenom taj broj opadati. No, ovaj prvi uslov koji sam pomenuo je primaran – jačati povjerenje, a povjerenje će se jačati ako i šira javnost, a i samo pravosuđe svojim postupanjem postignu taj nivo povjerenja javnosti i onda će ljudi shvatiti da je to to i tada neće imati potrebe za tako česta obraćanja sudu u Strazburu.“
XS
SM
MD
LG