Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora samo na prvi pogled tolerantno društvo


Ilustracija, prvi gej portal u Crnoj Gori

Ilustracija, prvi gej portal u Crnoj Gori

U Podgorici je održan okrugli sto pod nazivom “Obrazovanjem ka antidiskriminacionoj kulturi”. Učesnici su ukazali koliko je to težak zadatak u jednom duboko tradicionalističkom i konzervativnom društvu kao što je crnogorsko koje se sporo oslobađa predrasuda i otpora prema drugom i drugačijem.

"Crna Gora je samo na prvi pogled tolerantnije društvo nego što je bila prije 5 ili 10 godina. Diskriminacija evoluira u druge oblike i sve je češće sistemski i inetelektualno podržana što je čini mnogo opasnijom i potencijalno razornijom za uspostavljanje boljeg sistema društvenih vrijednosti" - tim riječima je domaćin skupa Daliborka Uljarević iz nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje opisala trenutnu situaciju u Crnoj Gori.

Iako smo u protekle dvije godine usvojili evropske zakone o borbi protiv diskriminacije i za zaštitu ljudskih prava i sloboda i u toj sferi, ono što piše na papiru teško postaje praksa, kaže Uljarević.

"Svi smo svjedoci vrlo čestih konstrukcija onih koji bi trebalo da mijenjaju društvenu svijest na bolje, tipa – nije vrijeme, ne može to društvo prihvatiti u ovom trenutku, treba poštovati tradicionalne vrijednosti. To nije ništa drugo nego paravan da se diskriminiše borba protiv diskriminacije", ocjenjuje Uljarević.

Crnogorsko društvo još nema kulturu ljudskih prava, upozorava Petar Đukanović, program koordinator iz Centra za građansko obrazovanje. Za pravo mu daju poražavajući rezultati istraživanja javnog mnjenja koji su otkrili duboko ukorijenjenu netoleranciju prema manjinskim društvenim grupama.

"Ako u istraživanju imate rezultate da vam preko 80 posto ispitanih građana kaže da je društvu potreban vođa koji treba da vodi sve nas, onda je to dobar pokazatelj da smo mi društvo koje je još uvijek čvrsto autoritarnog karaktera i da je takva dakle autoritarna i politička kultura u Crnoj Gori. Ako imate istraživanje koje pokaže da 60 posto građana smatra da je homoseksualnost bolest, ako istraživanje pokaže da preko 70 posto građana kaže da je osnovna uloga žene u društvu da bude dobra majka i supruga onda su to neki pokazatelji koji vam govore da tu nešto nije baš u redu", kaže Đukanović.

Snežana Jonica

Snežana Jonica

Da nešto nije u redu ne samo u pogledu diskriminacije po osnovu pola, rase, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, fizičkog hendikepa, ukazuje članica skupštinskog Odbora za ljudska prava Snežana Jonica. Podugačkom spisku dodaje i političku diskrimnaciju:

"Politička diskriminacija kao osnov svake priče jer po svim istraživanjima politička diskriminacija postoji prevashodno prilikom zapošljavanja. Mi smo sistem u kojem se ljudi zapošljavaju prema tome koga znaju a ne šta znaju i to je nešto što nas čeka i što treba da bude ozbiljna tema svih nas a mislim da je to nešto što ćemo najteže iskorijeniti u našem društvu."

Građanski aktivizam

Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Vučurović konstatuje kako reformisani sitem obrazovanja u Crnoj Gori za cilj upravo ima generisanje antidiskriminacione kulture u školama.

"Sistem obrazovanja u Crnoj Gori je osmišljen na način da odgovori i individualnim potrebama svakog pojedinca i potrebama različitih ciljnih grupa. Ako se svako dijete dobro ne osjeća i ako svaki učenik nije sretan u svojoj sredini, onda nijesmo ništa uradili", ocjenjuje Vesna Vučurović.

Osim promjena svijesti kroz obrazovni sistem, učesnici okruglog stola su naglasili značaj građanskog aktivizma u borbi protiv netolerancije.

Da je i to karika koja nedostaje svjedoči to što su tokom prošle godine građani instituciji Ombudsmana prijavili samo 31 slučaj diskriminacije.

"U suštini, naše aktivnosti su u velikom dijelu usmjerene ne samo na reaktivno djelovanje nego i na proaktivno djelovanje a sve u cilju suzbijanja predrasuda u razvijanja tolerancije", pojašnjava zamjenica ombudsmana Mirjana Laković.

Za Snežanu Jonicu jedan od ključnih problema je što edukaciju o ljudskim pravima i slobodama treba započeti ne od baze već od vrha, odnosno od samih institucija.

"Na Odboru za ljudska prava koji se po prirodi bavi temama borbe protiv diskriminacije, meni se eto desilo da ministar za zaštitu ljudskih parava kada želi da izbjegne priču o zakonu o zabrani diskriminacije, upravo dok smo o tome raspravljali kaže damu je milije da gleda kolegu Spahića nego mene ...odnosno da mu je milije da gleda mene nego kolegu Spahića (smijeh). I naravno da to osvane kao naslov u novinama, iako je na toj sjednici bilo vrlo ozbiljnih stvari, suočavanja sa konkretnim podacima o diskriminaciji", kaže Snežana Jonica.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG