Dostupni linkovi

Ratni zločini: Revizija predmeta nova nada u pravdu


Ilustracija
Ilustracija

Državno tužilaštvo Crne Gore najavilo je reviziju u sedam predmeta za ratne zločine među kojima su i četiri najveća - "Morinj”, „Bukovica”, „Deportacija”, „Kaluđerski laz” kako bi provjerili da li je moguće identifikovati još neke osumnjičene.

Osim tih, u saradnji sa tužilaštvima iz regiona biće pokrenuti postupci i u tri slučaja u kojima se među optuženima nalaze crnogorski državljani.

Šta o ponovnom otvaranju predmeta ratnih zločina kažu advokati koji su zastupali bilo oštećene bilo optužene, a šta od svega očekuju u Akciji za ljudska prava?

„Osim rada na novim predmetima strategijom je posebno planirano da se izvrše pregledi starih predmeta kao što su Morinj, Kaluđerski laz, Deportacija, Bukovica kako bi se provjerilo da li je moguće identifikovati još neke osumnjičene“, rekao je na nedavno održanom regionalnom skupu osuzbijanje nekažnjivosti za ratne zločine VDT Ivica Stanković, čime je najavio revizije u najvećim predmetima za ratne zločine koji su počinjeni na teritoriji Crne Gore tokom ratnih 90-tih.

Podsjetimo, u slučaju „Deportacije” i „Bukovica” izrečena je pravosnažna oslobađajuća presuda optuženima. Takođe, i u slučaju „Kaluđerski laz” izrečene su oslobođajuće presude za bivše pripadnike Vojske Jugoslavije.

Apelacioni sud potvrdio je osuđujuću presudu jedino za slučaj „Morinj”, kojom su četvorica bivših rezervista Jugoslovenske narodne armije osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u tom logoru. Četiri godine zatvora dobio je Ivo Menzalin, Špiro Lučić i Boro Gligić su osuđeni na po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora. Oni su osuđeni zbog zlostavljanja hrvatskih civila i vojnika 1991. i 1992. godine, koji su zarobljeni na ratištu u blizini Dubrovnika, a potom dovedeni u logor Morinj, u blizini Kotora.

Podgorički advokat Branislav Lutovac zastupao je optužene i u slučaju Morinj i u slučaju Deportacija i za naš program ovako komentraše najave iz tužilaštva da će ti slučajevi ponovo biti istraženi:

„Ja sada stvarno ne znam sa kojim to novim podacima tužilaštvo raspolaže, jer mi smo tu imali, ako ste pratili, preko 160 svjedoka i ja ne znam šta bi moglo sada biti novo. Jedino ako imaju nekih novootkrivenih dokaza, ali protiv ljudi protiv kojih je pravosnažno okončan postupak tu je nemoguće za isto krivično djelo ponovo voditi isti postupak“, kaže Lutovac.

Pravni zastupnik porodica ubijenih u slučaju Kaluđerski laz, advokat Velija Murić za RSE kaže da vjeruje u VDT-a i njegov tim.

„Vjerujem da su ti ljudi apsolutno riješeni i opredijeljeni da dokuče istinu u ovom slučaju posebno zbog toga što je slučaj Kaluđerski laz još uvijek otvoren. Mi i dalje na jednoj strani imamo civilne žrtve i to isključivo albanske nacionalnosti, a na drugoj strani imamo pripadnike i vojsku koja je apsolutno kotnrolisala to područje na kojem su te žrtve završile kako su završile. Praktično, nemamo krivaca a imamo žrtve“, navodi Murić.

Postupajući po zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, Tužilaštvo BiH obavijestilo je crnogorske kolege da u tom tužilaštvu postoje dva predmeta u fazi istrage, koja bi bila pogodna za ustupanje Crnoj Gori , jer se među osumnjičenim nalaze dva crnogorska državljanina. Tim povodom nedavno je u Sarajevu došlo do sastanka crnogorskog i bosanskohercegovačkih tužilaca koji su analizirali dokaze i dogovarali eventualno preuzimanje krivičnog gonjenja.

Takođe, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ustupilo je nadležnim organima Crne Gore krivično gonjenje protiv crnogorskog državljanina, zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva. U toku je analiza dobijenih dokaza i podataka.

Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava vjeruje da ima dovoljno osnova da VDT preispita sve predmete za ratne zločine koji su počinjeni na teritoriji Crne Gore, jer je u tim postupcima, kako kaže bilo mnogo grešaka:

„Uz ostale greške, u Crnoj Gori na primjer nije utvrđivana uopšte odgovornost za saizvršilaštvo ili pomaganje ili organizaciju zločinačkih udruženja ili komandna odgovornost, dok se za to uveliko odgovaralo i u Hagu i pred sudovima u regionu. Spremnost Specijalnog državnog tužilaštva na proaktivnu saradnju sa kolegama u regionu i sa NVO takođe uliva nadu da bi moglo da se dođe do napretka u vladavini prava i u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina“, konstatuje Tea Gorjanc Prelević.

XS
SM
MD
LG