Najprestižniji svjetski štampani vodič Lonely Planet uvrstio je Crnu Goru među deset vodećhih turističkih destinacija koje treba posjetiti. Prirodnim ljepotama, “divlje ljepotice”, hvalimo se po svijetu u propagandnim kampanjama Nacionalne turističke organizacije. Crne Gore međutim nema na listama kojim se mjeri učinjeno na planu zaštite životne sredine.
Ekološka Crna Gora nije se našla ne samo među deset najboljih ekoloških država na svijetu prema listi Univerziteta Jejl i Kolumbija koji svake godine objavljuju Indeks zaštite životne sredine (EPI), nego je nema ni na jednoj od četiri ostale liste prestižnih svjetskih univerziteta koje mjere zalaganje na polju ekologije.
Za razliku od Crne Gore koja se još prije dvije decenije deklarisala prvom ekološkom državom u svijetu, njeni susjedi našli su svoje mjesto na nekoj od lista Jejla i Kolumbije.
Ekolozi u Crnoj Gori različito gledaju na izostavljanje Crne Gore, ali su saglasni u ocjeni da je malo toga učinjeno na realizaciji ideje ekološke Crne Gore.
„Činjenica da smo izostavljeni sa lista prestižnih, svjetskih univerziteta govori o tome gdje smo u očima svijeta kada je o ekologiji riječ”, ukazuje za Radio Slobodna Evropa, Nataša Kovačević iz Green houma.
"Sve epitete koje mi imamo kao ekološka država i zbog čega smo proglašeni ekološkom jesu te prirodne ljepote i prirodne vrijednosti koje Crna Gora posjeduje . Međutim, šta je to što smo mi uradili tokom godina, ovih prethodnih 20 i više godina, osim samog proklamovanja države, govori gdje se mi zapravo nalazimo i koliko smo shvaćeni ozbiljno u očima relevantnih institucija", kaže Nataša Kovačević.
Ekologa Darka Saveljića, angažovanog stručnjaka i u susjednim državama, donekle čudi lista koju su objavili američki univerziteti. On u izjavi za naš program tvrdi da Crna Gora i dalje ima mnogo bolje očuvana prirodna staništa nego što je to slučaj sa Albanijom i Hrvatskom, koje se po mjerama Kolumbije i Jejla značajno zalažu za očuvanje životne sredine.
"Kao istraživač i kao čovjek koji jako dobro poznaje Crnu Goru, a bogomi i države u okruženju, mogu odgovorno da tvrdim da, iako nijesmo baš valorizovali i zaživjeli taj projekat ekološke države Crne Gore u pravom smislu riječi, u Crnoj Gori i dalje imamo djevičanska staništa koja su netaknuta i koja i dalje mogu da pružaju taj ekosistemski servis, kako ljudima tako i ukupnom biodiverzitetu na najvećem mogućem niovu", naglašava Saveljić.
Ovog stručnjaka zato posebno ne brine što Crne Gore nema na pomenutim listama kojima se mjeri angažman države u očuvanju životne sredine.
"Ja se ne bih nešto posebno uzbuđivao zbog toga što prestižni američki univerzitet nije uvrstio Crnu Goru u te liste top država koje se brinu za zaštitu prirode. Ovo prije svega zbog toga što tu nalazim i neke države u kojima radim a koje nemam osjećaj da se previše zalažu za zaštitu prirode, u prvom redu susjedna Albanija", kaže Saveljić.
Uočljivo je koliko se nadležni u turizmu hvale prirodnim ljepotama Crne Gore i baš taj atribut ističu u propagandnim kampanjama kojima prezentuju crnogorsku, turističku ponudu u svijetu.
Wild Beauty, što je zvanični slogan nacionalne, turističke organizacije, našla se tako visoko na listi deset vodećih turističkih destinacija najprestižnijeg svjetskog štampanog vodiča, Lonely Planeta. Sem onoga što je prirodom dato, malo je, međutim, učinjeno na realizaciji deklarisane ideje ekološke države i ovom prilikom naglašavaju ekolozi.
Crna Gora luta po pitanju pravaca razvoja i nikako da se odredi, čime je na gubitku cijeli sistem, podvlači Nataša Kovačević iz Green Homa.
"Danas mi imamo različite inicijative – od toga da želimo da budemo razvojna sredina, da želimo da budemo industrija, da želimo da budemo izvoznik. Prosto u ovoj jednoj neorganizovanoj situaciji mi gubimo, gube građani Crne Gore ali i cijeli sistem u odnosu na zemlje koje se nalaze u našem regionu. Dakle, možemo da govorimo o BiH, Srbiji, Hrvatskoj, zemljama koje na bolji, jasniji način su trasirale taj svoj put", kaže Nataša Kovačević.
Za utjehu, zaključak je ekologa, nije ni činjenica da je Crna Gora kao zemlja u razvoju prepoznala konflikt između zaštite prirode i razvoja industrije, što je ukazano i nacionalnim dokumentima koji trasiraju pravce razvoja države.
Ekološka Crna Gora nije se našla ne samo među deset najboljih ekoloških država na svijetu prema listi Univerziteta Jejl i Kolumbija koji svake godine objavljuju Indeks zaštite životne sredine (EPI), nego je nema ni na jednoj od četiri ostale liste prestižnih svjetskih univerziteta koje mjere zalaganje na polju ekologije.
Za razliku od Crne Gore koja se još prije dvije decenije deklarisala prvom ekološkom državom u svijetu, njeni susjedi našli su svoje mjesto na nekoj od lista Jejla i Kolumbije.
Ekolozi u Crnoj Gori različito gledaju na izostavljanje Crne Gore, ali su saglasni u ocjeni da je malo toga učinjeno na realizaciji ideje ekološke Crne Gore.
„Činjenica da smo izostavljeni sa lista prestižnih, svjetskih univerziteta govori o tome gdje smo u očima svijeta kada je o ekologiji riječ”, ukazuje za Radio Slobodna Evropa, Nataša Kovačević iz Green houma.
"Sve epitete koje mi imamo kao ekološka država i zbog čega smo proglašeni ekološkom jesu te prirodne ljepote i prirodne vrijednosti koje Crna Gora posjeduje . Međutim, šta je to što smo mi uradili tokom godina, ovih prethodnih 20 i više godina, osim samog proklamovanja države, govori gdje se mi zapravo nalazimo i koliko smo shvaćeni ozbiljno u očima relevantnih institucija", kaže Nataša Kovačević.
Ekologa Darka Saveljića, angažovanog stručnjaka i u susjednim državama, donekle čudi lista koju su objavili američki univerziteti. On u izjavi za naš program tvrdi da Crna Gora i dalje ima mnogo bolje očuvana prirodna staništa nego što je to slučaj sa Albanijom i Hrvatskom, koje se po mjerama Kolumbije i Jejla značajno zalažu za očuvanje životne sredine.
"Kao istraživač i kao čovjek koji jako dobro poznaje Crnu Goru, a bogomi i države u okruženju, mogu odgovorno da tvrdim da, iako nijesmo baš valorizovali i zaživjeli taj projekat ekološke države Crne Gore u pravom smislu riječi, u Crnoj Gori i dalje imamo djevičanska staništa koja su netaknuta i koja i dalje mogu da pružaju taj ekosistemski servis, kako ljudima tako i ukupnom biodiverzitetu na najvećem mogućem niovu", naglašava Saveljić.
Ovog stručnjaka zato posebno ne brine što Crne Gore nema na pomenutim listama kojima se mjeri angažman države u očuvanju životne sredine.
"Ja se ne bih nešto posebno uzbuđivao zbog toga što prestižni američki univerzitet nije uvrstio Crnu Goru u te liste top država koje se brinu za zaštitu prirode. Ovo prije svega zbog toga što tu nalazim i neke države u kojima radim a koje nemam osjećaj da se previše zalažu za zaštitu prirode, u prvom redu susjedna Albanija", kaže Saveljić.
Uočljivo je koliko se nadležni u turizmu hvale prirodnim ljepotama Crne Gore i baš taj atribut ističu u propagandnim kampanjama kojima prezentuju crnogorsku, turističku ponudu u svijetu.
Wild Beauty, što je zvanični slogan nacionalne, turističke organizacije, našla se tako visoko na listi deset vodećih turističkih destinacija najprestižnijeg svjetskog štampanog vodiča, Lonely Planeta. Sem onoga što je prirodom dato, malo je, međutim, učinjeno na realizaciji deklarisane ideje ekološke države i ovom prilikom naglašavaju ekolozi.
Crna Gora luta po pitanju pravaca razvoja i nikako da se odredi, čime je na gubitku cijeli sistem, podvlači Nataša Kovačević iz Green Homa.
"Danas mi imamo različite inicijative – od toga da želimo da budemo razvojna sredina, da želimo da budemo industrija, da želimo da budemo izvoznik. Prosto u ovoj jednoj neorganizovanoj situaciji mi gubimo, gube građani Crne Gore ali i cijeli sistem u odnosu na zemlje koje se nalaze u našem regionu. Dakle, možemo da govorimo o BiH, Srbiji, Hrvatskoj, zemljama koje na bolji, jasniji način su trasirale taj svoj put", kaže Nataša Kovačević.
Za utjehu, zaključak je ekologa, nije ni činjenica da je Crna Gora kao zemlja u razvoju prepoznala konflikt između zaštite prirode i razvoja industrije, što je ukazano i nacionalnim dokumentima koji trasiraju pravce razvoja države.
