Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora pred vratima EU još nekoliko godina


Zastave Crne Gore i EU

Zastave Crne Gore i EU

Crna Gora je u posljednjoj fazi pred sticanje punopravnog članstva, međutim, do krajnjeg cilja ipak ostaje još čitav niz godina reformisanja cjelokupnog društva i sistema. Status kandidata i otvaranje pristupnih pregovora samo su, čini se, tek prvi korak na putu dugom više godina.

Crna Gora ima zvaničan status kandidata za punopravno članstvo u EU i ušla je u proces pristupnih pregovora, odnosno, posljednju fazu priključenja EU koja će, istina, trajati više godina.

Tokom prve godine odvijaće se takozvani skrining proces, koji se, uglavnom, tumači kao ustanovljavanje stepena usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa propisima EU.

Iako najveći dio građana vjeruje da se zaista radi o pregovaranju, činjenica je da se radi o procesu tokom kog se događa najintenzivnije prilagođavanje buduće članice Evropskoj uniji uz, eventualno, dogovaranje rokova u kojima će se nešto, zbog određenih specifičnosti, odnosno okolnosti, prolongirati.

Po novom principu, Crna Gora je pristupne pregovore počela poglavljima 23 - pravosuđe i osnovna prava i 24 - unutrašnji poslovi koja će biti otvoreni do samog kraja, odnosno, učlanjenja.

Ocjenjujući fazu u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi u procesu priključenja EU, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, konstatuje:

„Preuzeli smo, nakon Hrvatske, čelnu poziciju među balkanskim državama, ali i dalje nam predstoji rješavanje brojnih teških problema koji će biti ključ daljeg napretka. Kada taj proces bude odmakao, da ubrzo sa procesom pregovaranja iskoristimo tu poziciju da intenziviramo unutrašnje reforme i da pokažemo da možemo, ne samo brzo, već i temeljno pomjerati granice u određenim oblastima.“

„Mislim da smo neke prethodne dionice prošli samo zato što je Evropskoj uniji, zbog unutrašnjih razloga, to odgovaralo“, kaže funkcioner opozicione koalicije Demokratski front i član skupštinskog Odbora za evropske integracije, Slaven Radunović, koji, ocjenjujući trenutnu poziciju Crne Gore u evro-integracionom procesu, kaže da nezadovoljavajuća situacija u Crnoj Gori teško da može biti promijenjena ukoliko ne dođe do smjene vlasti na predstojećim izborima koje Radunović smatra i ključnim faktorom koji će uticati i na brzinu kojom će Crna Gora doći do punopravnog članstva.

„Najveći problem Crne Gore u procesu integracija je definitivno taj istaknuti problem korupcije i organizovanog kriminala koji očigledno ova vlast ne misli na ozbiljniji način da rješava. Ukoliko bi došlo do promjene vlasti, ukoliko bi nova vlast agresivnije krenula ka rješavanju tog gorućeg problema u Crnoj Gori, mislim da bi se rok, do kojeg bi mogli postati punopravni članovi EU, skratio na tri ili četiri godine“, tvrdi Radunović.

Kada bi Crna Gora najranije mogla postati članica Evropske unije - pitali smo i funkcionera vladajuće Demokratske partije socijalista i predsjednika skupštinskog Odbora za evropske integracije, Miodraga Vukovića.

„Mislim da bi za nekih pet-šest godina Crna Gora mogla završiti posao“, ocjenjuje Vuković.

„Okvirno taj proces tehnički ne može biti završen ispod osam godina. Teško da se možemo nadati potpunom članstvu prije 2020. godine. To je period koji se možda sada čini dug, ali kada analizirate sve promjene koje se moraju desiti u društvu, on je kratak“, smatra generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović.

Do članstva u EU će vjerovatno dovesti sadašnja generacija, ali činjenica je da je to pitanje koje se najviše tiče mladih:

„Očekujem da će da budu bolje plate, bolje sve, da će biti više radnih mjesta, da će ovaj narod, koji nema posao, početi da radi, da ljudi počnu da žive nekim normalnim tokom. Mislim da će se sve promijeniti.“
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG