Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorski poslanici nezainteresovani za rad "Ženskog parlamenta"


Iako je njihov položaj unaprijeđen, uglavnom kroz usvajanje evropskih zakona i propisa, žene u Crnoj Gori i dalje nijesu ravnopravne sa muškarcima, a suočavaju se i sa brojnim problemima – od porodičnog nasilja do nedovoljnog učešća u donošenju političkih odluka. Romkinje su posebno ugrožene, naročito mlade žene koje su i danas žrtve ugovorenih brakova, a nezavidan je položaj i žena u oružanim formacijama kao i žena koje su počele biznis u poljoprivredi. Na sve te probleme ukazale su predstavnice NVO kao i političkih partija tokom 4. sjednice "Ženskog parlamenta", organizovane uoči Međunarodnog dana žena.

„Mi smo dom koji želi da otvorenim vratima afirmiše ženska dostignuća u Crnoj Gori i prije svega afirmiše sposobnost žena na javnoj sceni. Svi znamo da ste vi nabolji radnici u tišini“, poručio je na otvaranju sjednice predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

Parlament jeste otvorio vrata ženama, ali su poslanici kako su pristizala pitanja za predstavnike Vlade baš nekako u tišini napuštali skupštinku salu i ostavljali predstavnice NVO i političarke da pitaju, a ministre i njihove saradnike da odgovaraju na pitanja.

Negdje je bilo i očekivano da se prvo potegne priča o nasilju nad ženama i potrebi da država preko svojih institucija učini više da spriječi tu sve češću pojavu u crnogorskom društvu.

Biljana Zeković iz SOS telefona za žene žrtve nasilja traži da bar jedan zamjenik Ombudsmana bude specijalizovan za slučajeve nasilja nad ženama.

„Mnogo je važno da imamo osobu koja će biti prepoznata i koja će se baviti tim stvarima. Mnogo je važno da građani i građanke u Crnoj Gori budu svjesni da se ovom problematikom bavi jedna tako značajna institucija i da je to institucija kojoj uvijek mogu da se obrate za pomoć“, kaže Biljana Zeković.

No, novca za novog zamjenika Ombudsmana koji bi se bavio pitanjem nasilja nad ženama nema, kaže ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.

„Prihvatam činjenicu da bi bilo idealno imati još jednog zamjenika, barem u dijelu propisa u članu 9. Zakona o zaštitniku, ali moram priznati da bi to sada bilo bitno drugačije, složenija struktura za koju nijesam siguran da odgovara kapacitetu i održivosti u postojećim uslovima finansiranja te institucije“, kaže on.

Posebno ranjive na nasilje su mlade Romkinje koje su i dalje žrtve ugovorenih brakova, ukazala je Behija Ramović iz ženske REA mreže Prva. U tom dijelu predložila je promjene u Krivičnom zakoniku i uvođenje krivičnog djela kojim bi država konačno stavila tačku na takvu praksu.

„Smatramo da je neophodno izmijeniti odredbe KZCG i unijeti termin ugovorenog i dječjeg braka ili propisati posebno krivično djelo sklapanja dječjeg braka u nadležnosti osnovnog državnog tužioca, a ne višeg državnog tužioca, kakvo je trenutno rješenje“, istakla je Behija Ramović.

Zamjenica ministra pravde Branka Lakočević smatra da je Krivični zakonik dovoljno precizan i jasan u sankcionisanju ugovorenih dječjih brakova i najavljuje da će u narednom periodu sudije i tužioci proći obuku kako bi lakše prepoznavali pojavu ugovorenih brakova i donosili efikasne i pravične presude.

Na sjednici "Ženskog parlamenta" bilo je riječi i o pravima žena u oružanim formacijama .

Iva Pavlović iz Pokreta za promjene pitala je zašto se pripadnicima Vojske Crne Gore, ali i njihovim kolegama ne isplaćuju naknade za prekovremeni rad, noćni rad i rad tokom praznika.

„Ovakvim tretmanom pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore su dovedeni u status neke volonterske službe i naše jedinice ovakvim odnosom države više liče na izviđače nego na profesionalnu vojsku koja jednog dana treba da pristupi jednom vrlo ozbiljnom vojnom savezu“, rekla je Iva Pavlović.

Stigao je odgovor od Radmile Đakonović iz Ministarstva odbrane:

„Licima u službi u Vojsci Crne Gore od 8. januara 2010. vrši se redovna isplata uvećane zarade po osnovu prekovremenog, noćnog i prazničnog rada koji je uveden u skladu sa Zakonom o Vojsci Crne Gore.“

Među ženama u crnogorskom parlamentu u petak je bila i Svetlana Milošević, preduzetnica iz Kolašina koja je ukazala na problem nepostojanja postrojenja za otkup mlijeka na tom području.

Na to je stigao i odgovor, bolje reći savjet ministra poljoprivrede Petra Ivanovića kolašinskim poljoprivrednicima:

„Razumijemo da kao mali prozvođač imate poteškoća da sami pronađete tržište. Ali udruženi sa drugim proizvođačima iz vašeg mjesta i okoline sigurno ćete lakše ubijediti otkupljivače da dođu u vaše selo. Zato smo kao ministarstvo uradili dvije stvari. Prvo, već treću godinu kroz agro budžet podržavamo udruživanje poljoprivrednih proizvođača i njihove zajedničke aktivnosti. Drugo, pripremili smo Zakon o kooperativama i nadamo se da ovaj uvaženi dom u kojem se nalazimo nema više nikakvih razloga da odlaže stavljanje tog zakona na dnevni red parlamenta.“

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG