Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora: Počelo novo suđenje za deportacije izbjeglica iz BiH


Milorad Ivanović ulazi u sud, 9. septembar 2012.

Milorad Ivanović ulazi u sud, 9. septembar 2012.

Pred sudom u Podgorici u četvrtak je počelo novo suđenje devetorici bivših policijskih i bezbjednosnih službenika Crne Gore optuženih za slučaj deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore 1992 .

U sudnicu su došli Milisav Marković, Radoje Radunović, Milorad Ivanović, Milorad Šljivančanin, Božidar Stojović, Sreten Glendža, Duško Bakrač i Branko Bujić.

Među njima nije i prvooptuženi, srpski državljanin Boško Bojović koji je u vrijeme deportacije bio šef crnogorske službe državne bezbjednosti i kome se sudi u odsustvu.

Jedan od advokata branilaca Zoran Piperović za Radio Slobodna Evropa o dosadašnjem toku ponovljenog suđenja kaže:

"Svi su optuženi iznijeli svoju odbranu i svi su negirali krivicu. Po prvi put su iznijeli odbranu Bakrač, Ivanović Radunović i Marković. Ostali optuženi koji su već u prvostepenom postupku dali izjavu samo su ponovili da nemaju veze sa djelom. Ja mislim da bi tu ključ bio da se recimo pojavio opštuženi Bojović kao tadašnji šef resora Državne bezbjednosti i da saopšti mnogo toga zanimljivoga oko deportacije."

Posebno se iščekivao sudski iskaz Milisava Markovića, pomoćnika tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovića koji je izjavio kako krunski dokaz, telegram kojim se naređuje deportacija, nije prošao kroz njegove ruke i da je akciju koordinisao ministar.

"Ne mogu biti kriv kada o tome ništa nijesam znao, niti sam bio uključen, niti me je ko konsultovao, niti me ko pitao za bilo koji podatak ili nešto drugo. Nijesam kontaktirao ni sa kim iz Republike Srpske niti sam sa bilo kim kontaktirao sa terena u Crnoj Gori", rekao je Marković.

Sudski proces za slučaj deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore počeo je u novembru 2009 a završio se u martu 2011 oslobađajućom presudom.

Sutkinja Milenka Žižić utvrdila je kako krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva nije moglo da se odnosi na pripadnike crnogorske policije pošto oni nijesu bili dio sukobljenih strana u ratu u Bosni i Hercegovini.

Tu odluku potom je oborio Apelacioni sud i naložio ponovni postupak. Šta od njega očekuje Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava, koja je oslobađanje optuženih za deportaciju nazvala skandaloznim?

Duško Bakrać sa advokatom Lutovcem ispred suda, 6. septembar 2012.

Duško Bakrać sa advokatom Lutovcem ispred suda, 6. septembar 2012.

"Na žalost, ja nemam mnogo objektivnih razloga da očekujem bilo kakvo rasvetljavanje ovog slučaja od strane crnogorskog pravosuđa u ovom momentu. U ovom slučaju postoji optužnica koja do danas nije niti proširena, niti precizirana. Sve u svemu, mislim da nemamo mnogo razloga za optimizam ali evo, novo suđenje je počelo. Predstavnici oštećenih su ponovo smogli snage da ponovo prisustvuju, ponovo da daju iskaz i sve što je do njih su uradili. Ja mislim da je tu jedina nada interesovanje EU za ovaj slučaj, stranih eksperata koji znaju šta je međunarodno humanitarno pravo i upoznati su sa pisanim dokazima o ovom slučaju koji postoje na internetu i koji su opšte poznati", kaže Tea Gorjanc Prelević.

Osim ponovljenog suđenja, u međuvremenu udruženje porodica deportovanih u Bosni i Hercegovini podnijelo je pred tamošnjim sudovima tužbu protiv bivšeg polijskog inspektora iz Hereceg Novog Slobodana Pejovića pod sumnjom da je učestvovao u hapšenju bosanskih izbjeglica.

Pejović, koji je prvi javno progovorio o tom zločinu, prethodno je bio svjedok tužilaštva u procesu koji je vođen u Podgorici.

Ovog proljeća navršilo se 20 godina od deporatacije više od 100 bosanskih izbjeglica, koji su 1992. utočište iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine potražili u Crnoj Gori.

Umjesto utočišta većina njih uhapšena je u Herceg Novom i potom deportovana vojsci bosanskih Srba koja je većinu pobila u improvizovanim logorima. Taj zločin ni dvije decenije kasnije nema konačan sudski epilog.

Osim pitanja krivice izvršilaca zločina u javnosti je često apostrofirana odgovornost nalogodavaca i inspiratora. Pod lupu je stavljana uloga tadašnjeg političkog rukovodstva Crne Gore sa predsjednikom Momirom Bulatovićem i premijerom Milom Đukanovićem na čelu, kao i pokojnog ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovića.

Država Crna Gora indirektno je priznala krivicu materijalno obeštetivši porodice deportovanih, po njihovoj tužbi. No, kako su godinama upozoravali aktivisti civilnog sektora, osim toga i deklarativnih izvinjenja, nije se dalje otišlo.

Vrh vlasti nije ispunio ni obećanje da će u krugu policijske stanice u Herceg Novom podići spomenik žrtvama deportacije kao i da će 27. maj biti proglašen Danom sjećanja na deportovane.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG