Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora nakon ulaska Hrvatske u EU: Turizam prvi na udaru


GP Karasovići, foto: 24sata.hr

GP Karasovići, foto: 24sata.hr

Formalno-pravno, Crna Gora i Hrvatska imaju jedno otvoreno političko pitanje, a to je Prevlaka. No već više od deceniju, potpisivanjem privremenog sporazuma, ostavljen je prostor za dugoročno rješavanje pitanja koje, iako otvoreno, ne opterećuje odnose dvije zemlje. Posljednjih su se dana čuli prijedlozi sa obje strane da pitanje Prevlake treba rješavati odmah po ulasku Hrvatske u EU.

Šef crnogorske diplomatije, Igor Lukšić, rekao je na nedavnom saslušanju u Skupštini tim povodom, da bi optimalno rješenje za Prevlaku bio bilateralni sporazum između Crne Gore i Hrvatske. A kako je tada navedeno, razmatrana su još tri potencijalna načina za rješavanje pitanje Prevlake - preko Međunarodnog suda u Hagu, međunarodne arbitraže i Izjave o namjerama. Formirana je i radna grupa koja treba da usaglasi jedinstvene stavove Skupštine, koje bi zatim razmotrila i Vlada, sve u cilju jačanja pozicija Crne Gore u procesu razgraničenja s Hrvatskom.

Prevlaka dakle ostaje za naknadno rješavanje. Sada su u fokusu ekonomske i turističke teme, za koje se pretpostavlja da će od 1 .jula doživjeti značajnije izmjene.

Ekonomska razmjena Crne Gore i Hrvatske se kreće na nivou od nekoliko procenata, u odnosu na ukupnu razmjenu sa inostranstvom, pa ulazak zapadnog susjeda u EU ne može proizvesti snažnije poremećaje.

Crna Gora, u ovoj razmjeni ima negativan trgovinski bilans, doduše, sudeći po podacima zvanične statistike za 2011. i 2012. godinu, negativni bilans se smanjuje, a u ove dvije godine je skoro prepolovljen, sa minus 47 na minus 27 miliona eura. Crnogorski izvoz u Hrvatsku je 2011. činio 10 procenata od ukupne vrijednosti robe prodate u inostranstvu, da bi naredne skočio na 23 posto. Uvoz je u posmatranim, 2011. i 2012., zabilježio rast ali u značajno smirenijem trendu - sa pet na šest posto.

Međutim, ulazak Hrvatske u EU 1. jula trebalo bi da znači bitnu promjenu u trgovinskim odnosima sa ovom zemljom, koja više neće pripadati CEFTA sistemu slobodne trgovine među centralnoevropskim državama, odnosno, zemljama zapadnog Balkana plus Moldavija.

Na pitanje - kako će se ulazak Hrvatske u EU odraziti na crnogorsku ekonomsku razmjenu sa ovom zemljom - odgovara predsjednik crnogorske Privredne komore, Velimir Mijušković:

„Ne bih rekao da će to baš premalo uticati na crnogorsku privredu, obzirom da smo imali sa Hrvatskom i imamo sa EU potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je nešto malo nepovoljniji, nego što je CEFTA ili bilateralni sporazum sa Hrvatskom.“

Uprkos činjenici da joj se otvara petstomilionsko evropsko tržište, svjesna gubitka konkurentnosti na zapadnobalkanskom tržištu, Hrvatska ipak, prema riječima predsjednika crnogorske Komore, Velimira Mijuškovića, nastoji da revidira privredni sporazum sa državama regiona i tako još neko vrijeme zadrži dosadašnje privilegije:

„Za sada, koliko imam informaciju, nema raspoloženja da taj sporazum reviduje ni Srbija, ni BiH, jer bi to njih značajno pogodilo. Revidovati sporazum ne znači revidovati ga samo sa Hrvatskom, nego i sa čitavom EU", napominje Mijušković.

Porast imigranata

U analizi problematike u vezi sa migracijama, Ministarstva unutrašnjih poslova, zaključuje da je, obzirom na činjenicu da će nezakoniti migranti tražiti najkraći put do EU, realno očekivati porast nezakonitih migranata u Crnoj Gori koji imaju tranzitni karakter.

Kamenovo plaža, Budva

Kamenovo plaža, Budva

Po svemu sudeći, među oblastima na koje će se ulazak Hrvatske u EU prvo odraziti je turizam. Od ovog ljeta, evropski režim počinje da važi za ulazak u Hrvatsku, što znači da će njenim gostima iz istočne Evrope biti otežan pristup.

Crnogorski turistički poslenici se nadaju da će se zbog toga, jedan dio njih preusmjeriti na Crnu Goru. U prilog ovakvim procjenama domaće turističke privrede govori rani booking, koji je za ovu sezonu počeo već u januaru, odnosno, navodno uvećan broj rezervacija koje bi trebale da upućuju na zaključak da će agencijskih gostiju biti više nego prošle godine.

Dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, Rade Ratković, ne očekuje značajnije efekte od dodatnog priliva istočno-evropskih turista:

„Dolazak turista iz Rusije i istočnog regiona ne mogu da izvuku crnogorski turizam iz situacije u kojoj se nalazi – nedovoljno korištenje kapaciteta i nedovoljno rentabilnog poslovanja. Turisti iz ovih regiona su skloni da prave svoje objekte, vile ili kuće, i oni su više sami svoji gosti, nego što su gosti crnogorskih turističkih objekata", smatra Ratković.

Crnogorskom primorju i hrvatskoj južnoj obali, prvi jul kada Hrvatska ulazi u EU, donijeće vrlo konkretnu nepovoljnost jer turisti iz država, kojima do sada nije bila potrebna viza za ulazak u Hrvatsku, neće moći da odlaze na jednodnevne izlete u Dubrovnik koji su do sada, za turističke poslenike sa obije strane ove granice, bili veoma unosni.

Iako se među turističkim poslenicima raširila nezvanična informacija da će dvije države ipak kroz bilateralni sporazum naći rješenje kojim bi se izbjegla ova ekonomska šteta, zvanične informacije, ne govore u prilog takvim očekivanjima domaće turističke privrede.

Odgovor Branislava Karadžića, vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za konzularne poslove i dijasporu u crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova, ne ostavlja prostor za dilemu:

„Poslije ulaska Republike Hrvatske u EU, svi strani turisti koji ulaze u Crnu Goru bez vize, a koji imaju obavezu pribavljanja vize za ulazak u zemlje Šengena, neće moći da uđu u Hrvatsku ni na jednodnevni izlet do Dubrovnika, što je na osnovu odgovarajućih uredbi bilo do sada moguće. Crna Gora nema ništa protiv toga da se bilateralni sporazum potpiše s Republikom Hrvatskom, ali to u situaciji pristupanja Republike Hrvatske EU ne zavisi od dobre volje i želje Crne Gore i Hrvatske. U ovom momentu, ne čini se vjerovatnim, da će Brisel dozvoliti Republici Hrvatskoj da na spoljnoj granici EU prema Crnoj Gori ne poštuje sada važeće odgovarajuće uredbe EU koje jasno obavezuje Hrvatsku da se pridržava šengenskog režima za prelazak država trećih zemalja, za koje je posjedovanje vize za ulazak u zemlje EU obavezan", kaže Karadžić.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG