Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora na nogama: Građanski revolt protiv nasilja


Protest protiv ubistva braće Gojačanin

Protest protiv ubistva braće Gojačanin

Ubistvo dva brata u Baru u koje je pucao mladić sa podebljim policijskim dosijeom, a koji se nikada nije našao iza rešetaka, gotovo je podiglo na noge crnogorske građane. U više gradova održani su skupovi sa jedinstvenom porukom – Stop nasilju.

Dok sociolozi i psiholozi poručuju kako taj revolt, neuobičajen za crnogorske prilike, ohrabruje, sve više je onih koji prstom upiru na odgovornost države i neefikasnost njenih institucija u kažnjavanju kriminalaca.

"Kao majka dva odrasla sina, dva dobra djeteta došla sam da dam podršku svim ostalim majkama u Crnoj Gori da jednom nekom tamo kažemo da se prestane sa svim ovim jer treba djeca da nam žive u nekom normalnom okruženju i da svoju budućnost grade u nekim normalnim sredinama a ne tamo gdje vlada nasilje".

Slične poruke građana koji su digli svoj glas protiv učestalog nasilja u Crnoj Gori sa tragičnim posljedicama, i subotu i nedjelju uveče mogle su se čuti u Baru ali i u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Ulcinju, Kotoru. Sve je ujedinio protest i nepristajanje da žive u ambijentu u kome kriminalci šetaju slobodni, a nezaštićeni postaju žrtve. Psiholškinja Slađana Petković zatečena je spontanošću i masovnošću okupljanja.

"To je porast građanske, individualne svesti ili kolektivne svesti, ako hoćete se sada dogodio. Oni jednostavno izražavaju jedno nepristajanje, nemirenje i neprihvatanje nasilja kao načina rešavanja problema, koji se itekako nudi i nudio se prethodnih 15 godina, naročito mladim ljudima koji su, eto, mogli da pomisle da je preko noći moguće sve uraditi bez muke i pritom ne biti kažnjen. Tako da mi se čini da je ovo zaista sjajna stvar, da je narod prešao tu granicu kada počinje da reaguje i reaguje na pravi način", smatra Petković.

Slične utiske ima i teoretičarka književnosti Božena Jelušić. Ocjenjuje kako građani protestom protiv nasilja pokazuju da društveni kapital i vrijednosti u Crnoj Gori nijesu potpuno nestale i da osjećaj za pravdu i odgovornost još postoji.

"Međutim, ja volim da upozorim i mislim da je vrijedno upozoriti da Crna Gora po pravilu reaguje na nivou incidenta. Ja se uvijek plašim jedne kratkoročnosti u željama naših građana da istraju i činjenice da se stvari negdje relativno brzo razvodne i da se izgube u nekakvim meandrima nedovoljno dobrih propisa, nedovoljno dobre i prave riješenosti nadležnih da istraju u tome", kaže Jelušić.

Nemoć pravnog sistema

A u riješenost nadležnih da ovoga puta istraju u utvrđivanju odgovornosti za neefikasnost državnih organa u nedjelju je u Baru uvjeravao sam ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, priznajući kako je povjerenje građana u institucije sistema poljuljano.
Protest protiv ubistva braće Gojačanin

Protest protiv ubistva braće Gojačanin


"Država mora imati snagu, i policija i tužilaštvo da obezbijede dovoljan nivo dokaza koji će sudu biti uvjerljivi da ta lica budu tamo gdje im je mjesto, svakako ne na ulicama Bara nego u jednom predgrađu Podgorice koje se zove Spuž. Ne smije se ponoviti da lica koja imaju određeni kriminalni dosije, zbog nedovoljne efikasnosti države mogu da čine ovakva krivična djela", kaže Konjević.

Upravo nedostatak dokaza do kojih nijesu došli ni policija ni tužilaštvo omogućilo je 21 godišnjem Šćepanu Bujiću da u petak veče u centru Bara ubije braću Ljubomira i Dejana Gojačanina. Uprkos debelom policijskom dosijeu u kome su zabilježeni i njegovi pokušaji ubistva, Bujić nikada nije osuđen, a kriminalni događaji u kojima je učestvovao nijesu ni došli do tužilaštva, jer su svjedoci i oštećeni mijenjali iskaze.

Tu nemoć ili nesposobnost pravnog sistema apostrofira Božena Jelušić.

"Očigledno te neke pravne procedure prestaju da budu procedure u korist građana, a postaju procedure u korist nekakve apstraktne čistote procesa, a ne čistote bezbjednosti i sigurnosti građana. Kada se država uplete u to i nije u stanju da procesuira kriminalca, da nešto što je sasvim očigledno ne može da riješi, a to znaju svi građani naokolo, onda se stvarno postavlja pitanje da li je taj sud postao jedna kafkijanska sila koja je svojevremeno zarobila Jozefa K. a potpuno se izmakla, pobjegla iz ruku građana kojima treba da služi", kaže Jelušić.

Za psihološkinju Slađanu Petković najgore je što smo se u Crnoj Gori u međuvremenu navikli na nasilje kao na obrazac ponašanja.

"Prosto ili niko ne reaguje ili smo pomireni sa tim. Često je to nemoć, ćutanje, trpljenje, a nasilje kao način rješavanja problema apsolutno je u matrici ponašanja i rešavanja problema u Crnoj Gori. To nije ništa novo ali mora da bude nov način kako se sa nasiljem nositi", ističe Petković.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG