Dostupni linkovi

logo-print
U Crnoj Gori se priprema najveća građanska akcija do sada. Uz 21 zemlju Mediterana, Crna Gora će 10. maja biti dio pokreta „Let's do it Mediterranea!“, kada će građani čistiti obalu Sredozemlja, njegove plaže i podmorje.

Kako je sve počelo u Estoniji, gdje je za nekoliko dana očišćena cijela zemlja od divljih deponija, koliki je problem otpada u Crnoj Gori, te da li imamo svijest o potrebi građanskog doprinosa kroz volonterizam - teme su o kojima razgovaramo sa koordinatorkom kampanje iz ADP ZID, Sandom Rakočević.
RSE: Crna Gora je 21. Zemlja koja će se početkom maja pridružiti globalnom pokretu Let's do it Mediteran! Riječ je, o do sada, najvećoj ikada organizovanoj građanskoj akciji u Crnoj Gori, čije procjene govore da se očekuje oko 5,000 učesnika. Vaša organizacija već mjesecima radi na pripremi akcije. Kakav je odziv do sada? Jesmo li svjesni da smo dio Mediterana?

Rakočević: Jesmo li svjesni da smo dio Mediterana, nisam baš sigurna. Meni je ostalo strašno upečatljivo, kada smo bili na svjetskoj konferenciji, koja se održala na Kosovu, u februaru mjesecu ove godine, gdje su naše kolege iz "Lets do it sa Kosova", mene zamolili da lobiram za njih da i oni mogu da učestvuju u Lets do it Mediteran. Objašnjavali su mi kako su i oni dio Mediterana. Crnu Goru nekako niko ne predstavlja kao dio Mediterana, barem to nije toliko vidljivo, kako ni kod nas, tako ni negdje šire.

Do sada imamo veliki odziv, kada su u pitanju organizacije civilnog društva. Do sada imamo preko sedamdeset partnerstava, samo iz primorskih opština. Tu su i naše partnerske organizacije iz Podgorice, Nikšića, Pljevalja. Ovo nije projekat i to pokušavamo svima da prestavimo. Ovo je zaista akcija svih nas. Veliki broj kompanija je pokazao svoj odgovoran odnos, ne želim da kažem prema lokalnoj zajednici, nego jednostavno prema sebi. Ovo nije stvar kolektivne društvene odgovornosti, stvar je lične odgovornosti i ako nema tog ličnog osjećaja da treba da se promijeni nešto, da vi kao pojedinac možete da date neki svoj doprinos, onda nema nikakvog traga od kolektivne odgovornosti.
RSE: Let's do it Mediterranean - je kampanja za zaštitu obale, očuvanja životne sredine i zaustavljanja dotoka smeća u Sredozemno more, čiji je dio i naš Jadran. Akcija čišćenja imaće tri segmenta i to čišćenje plaža, mora i međugradskih zona. Pripremajući akciju, mapirali ste najugroženije lokacije. Gdje ih je najviše i o kakvom je otpadu riječ?

Rakočević: Svuda ih je najviše. Ono što je nevjerovatno, na samom mapiranju smo radili tri mjeseca i to naravno nismo radili sami, radili smo uz pomoć svih građana. Napravljena je aplikacija za android telefone. Svi građani su imali tu mogućnost da fotografišu te lokalitete. Dosta fotografija smo dobili i mailom iz različitih dijelova Crne Gore i Primorja.


Crna Gora, plaža

Crna Gora, plaža

Najveća količina otpada je u suštini komunalni otpad. Gradske zone su uglavnom čiste. Navike ljudi su u suštini jako čudne. Divlje deponije bivaju uklonjene i poslije par dana na tim istim mjestima počinju da rastu nove divlje deponije. Kada je Ulcinj u pitanju, biće akcija na cijeloj velikoj plaži. Na nivou svakog grada imamo između šest i deset lokaliteta koji će se očistiti. Uglavnom su to lokaliteti koji su van gradskih zona. Zbog toga što su gradske zone u prilično dobrom stanju jer Javno komunalna preduzeća rade svoj posao onoliko dobro koliko mogu to da postižu. Ovo nije problem javno komunalnih preduzeća, ovo je zaista problem građana. Građani su ti koji ne odlažu pravilno otpad i dolazimo do ovakvog stanja i stvaranja divljih deponija.
RSE: Govoreći o ozbiljnom problemu otpada, koji Crna Gora ima, još 2013. je urađena Nacionalna strategija upravljanja otpadom, sa podacima da se godišnje proizvede oko 200.000 tona komunalnog otpada, od čega čak jedna petina završi na divljim deponijama. Za razliku, recimo od skandinavskih zemalja, gdje se smeće uvozi jer je tamo otpad sirovina, u Crnoj Gori se prerađuje svega oko 12% otpada. No i druge zemlje su imale slične probleme, pa je to i pokrenulo "Let's do it", koji je začet u Estoniji 2008. i danas ima predstavnike u 110 država svijeta. Kako je zapravo sve počelo?

Rakočević: U Estoniji su ustanovili da je državi potrebna ogromna količina novca da riješi problem otpada. To se mjerilo stotinama miliona eura, a osim novaca, tu je bilo u pitanju i vrijeme. Izračunali su da bi otprilike za rješavanje problema otpada, u tom trenutku, bilo potrebno tri godine intenzivnog rada javno komunalnih i sličnih preduzeća, koja su uključena u rješavanje ovakve vrste problema. Onda su organizacije, slične nama, skupile par kreativnih ljudi i osmislili samu akciju. Došli su do toga, kada su napravili proračun, da ako se skupi 50.000 ljudi, za jedan dan mogu da riješe problem otpada u Estoniji. Na samoj pripremi su radili osam mjeseci, mobilisali su cijelu Estoniju u kampanju. Uključili su se bukvalno svi, ministarstva, sve kompanije. Bilo je zanimljivo na koji način je Google podržao samu akciju. Google je uradio, sad već poznatu, Google trash mapu. Na dan akcije, potpuno neočekivano, skupilo se 50.000 ljudi i u toku četiri sata su uspjeli da ostvare nevjerovatne rezultate i da riješe sve one planirane lokalitete.

Naravno, cijela Estonija nije očišćena tokom samo te jedne akcije. Ponovljene su bile četiri akcije i nakon četvrte akcije su riješili zaista problem samog otpada. Promijenila se i svijest ljudi, svi su počeli da vode računa o načinu odlaganja. Sada već, Lets do it, je prešao u neku drugu taktiku i krenuli su ka sistemu zero vaist managementa. Počeli su da brinu o tome, što se odavno dešava u skandinavskim zemljama, na koji način može u suštini da se pretvori kompletan otpad u novac jer zaista otpad jeste novac.
RSE: Do sada najveća građanska akcija u Crnoj Gori oslanja se na građanski aktivizam. Vaša organizacija ZID dugo radi programe okrenute razvoju zajednice, prvenstveno kroz volonterizam. Prema Vašem iskustvu, koliki je danas nivo naše svjesnosti o potrebi davanja zajednici, koliko djelujemo volonterski?

Rakočević: Ovo je akcija koja u suštini podstiče volonterizam i zbog toga smo se odlučili da prihvatimo poziv i budemo predstavnici Lets do it za Crnu Goru. ADP ZID nije ekološka organizacija. Ni Lets do it nije ekološka akcija. Ovo je klasična građanska akcija. Veliki broj ljudi se do sada prijavio, ali kao što i sami znate, Crnogorci, kada se odlučuju na putovanje, odlučuju se dva dana prije putovanja. Vjerujem da će nam ova sljedeća nedelja biti mnogo aktivnija što se tiče samih prijava. Ljudi u Crnoj Gori žele da daju svoj doprinos. Ovdje se još uvijek nije izgubio taj osjećaj za nešto dobro. Ljudi su voljni da volontiraju, samo im jednostavno nedostaje prilike za to.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG