Dostupni linkovi

logo-print

Iz Crne Gore ka EU: U potrazi za boljim životom


Talas „azilanata u pokušaju“: Građani Crne Gore u Rožajama na putu ka EU

Talas „azilanata u pokušaju“: Građani Crne Gore u Rožajama na putu ka EU

Vrhunac migrantske krize Crna Gora je doživjela početkom prošle godine. Međutim, nije se radilo o naglom prilivu izbjeglica i ekonomskih migranata sa bliskog istoka i sjevera Afrike, već građanima Crne Gore koji su se, vođeni željom za boljim životom, uputili u zapadnu Evropu. Iako je taj talas „azilanata u pokušaju“ bio samo kulminacija višedecenijskog problema, za rješenjem se traga tek sad.

Da nije nevladinog sektora i da se čekalo na državu, za rješenjem problema iseljavanja građana Crne Gore ne bi se tragalo ni sada. Evropski pokret u Crnoj Gori skreće pažnju da nije u pitanju samo odlazak mladih i obrazovanih koji se često naziva „odliv mozgova“, već je problem mnogo širi.

„Odlazak svih koji rade i na bilo koji način doprinose zajednici, predstavlja problem za cjelokupno društvo i državu“, kažu u Evropskom pokretu.

Predsjednik ove nevladine organizacije, Momčilo Radulović kaže da odlazak jednog stočara koji je, da bi otišao u inostranstvo rasprodao cijelo stado, predstavlja problem za čitav skup ljudi kojima je on prodavao svoje proizvode, ali i od kojih je kupovao razne potrepštine.

„Iako zvanična statistika pokazuje da se ovaj trend značajno smanjio u ovoj godini, uzroci i posljedice ovakvih kretanja stanovništva, primarno sa sjevera Crne Gore, moraju biti ispitani i adresirani da bi se potencijalni novi talasi spriječili. Broj tražilaca azila u zemljama EU nije značajan u poređenju sa drugim državama. Na nivou Njemačke se ne nalazimo ni među prvih deset. Ipak, ovo je značajno za zemlju koja stremi punopravnom članstvu u EU sa stanovišta brojeva, ali i imidža države“, rekao je Radulović.

Tokom debate o uzrocima i posljedicama ekonomske migracije u Evropsku uniju, koju je organizovao Evropski pokret u Crnoj Gori, govorila je šefica Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori, Fiona McCluney.

„Ljudi se sele zbog niskog nivoa kvaliteta usluga, na primjer, zato što ne mogu da dobiju kvalitetno obrazovanje za svoju djecu. Drugo pitanje koje doprinosi ovoj pojavi je slaba mobilnost. U EU su dobri autoputevi, odnosno, transportne veze. Ljudi mogu da žive na selu, a da rade u mjestima gdje su dobili posao. Na kraju, nesigurnost, odnosno, neizvjesna budućnost. To su faktori koji guraju ljude“, zaključila je McCluney.

Broj korisnika socijalne pomoći raste iz godine u godinu: Boris Marić

Broj korisnika socijalne pomoći raste iz godine u godinu: Boris Marić


Koliko je ukupna socijalno-ekonomska situacija u Crnoj Gori teška, potvrdili su podaci ministra rada i socijalnog staranja, Borisa Marića koji kaže da, prema zvaničnoj statistici, godišnje 64.000 građana u Crnoj Gori koji koriste neku vrstu pomoći čemu treba dodati korisnike još tri vrste materijalih davanja koja nijesu ušla u ovu statistiku, kao i jednokratne pomoći.

„Broj korisnika socijalne pomoći se ne smanjuje, već naprotiv, neprestano raste“, rekao je Boris Marić zaključivši da je skoro trećina građana Crne Gore u stanju socijalne potrebe.

„Drugi razlog je velika nezaposlenost koja je u julu iznosila preko 17 posto“, kaže Marić.

„Što se društvo bude više razvijalo u pravcu demokratizacije, pune ekonomske konsolidacije i održivosti uz razvoj socijalnih mjera koje pogađaju cilj, to će migracije iz Crne Gore sve više postajati incident“, smatra Marić.

Kako je moguće da se građani Crne Gore, mahom sa siromašnijeg sjevera, iseljavaju već decenijama, da se taj proces intenzivira, a da država ništa ne preduzima.

Nedostatak koordinacije: Momčilo Radulović

Nedostatak koordinacije: Momčilo Radulović


Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović kaže da nema koordinacije na nivou državnih struktura na lokalnom i državnom nivou.

Nažalost, nema koordinacije ni između međunarodnih organizacija, ali ni između države Crne Gore i međunarodnih struktura, odnosno, pojedinih država članica EU“, rekao je Radulović.

Maja prošle godine RSE je objavio reportažu iz Rožaja, gdje je sa žiteljima tog kraja koji su ka zapadnoj Evropi pošli ne vjerujući upozorenjima da azil, odnosno, trajni boravak u obećanom raju neće moći da steknu, razgovarala Lela Šćepanović.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG