Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora: Inertnost na izbjegličku krizu


Izbjeglice u blizini mađarsko-srpske granice, mjesto Roszke, 10. septembar 2015.

Izbjeglice u blizini mađarsko-srpske granice, mjesto Roszke, 10. septembar 2015.

Iako izbjeglička kriza u zemljama regiona traje mjesecima, iz Crne Gore nije poslat ni jedan evro pomoći za izbjeglice iz Sirije i drugih država Bliskog istoka - pokazuju podaci građanskog sektora i humanitarnih organizacija. I dok građani Crne Gore pomno prate dešavanja na Mađarskoj granici, civilni sektor zabrinjava pasivnost zvanične Podgorice prema izbjegličkoj krizi.

"Predstavnici civilnog sektora ne kriju razočarenje što zvanična Crna Gora za sada nije pokazala ništa drugo do inertnost tamo gdje je bilo potrebno pokazati humanosti, ali će se u okviru evropske mreže pojedine NVO organizovati", kaže Boris Raonić, predsjednik GA, koja je pozvala Vladu Crne Gore da se angažuju oko izbjegličke krize koja traje.

Raonić kaže i da mu nije poznato da su se građani samoorganizovali i da su prikupili pomoć.

Boris Raonić

Boris Raonić

"U narednom periodu, a to već od subote, očekujem da jedna koalicija nevladinih organizacija pokrene čitav niz aktivnosti po tom pitanju u Crnoj Gori. Prvenstveno je tu cilj da se pokrene sama država i da pokaže spremnost da pomogne ovim izbjeglicama, bez obzira da li su u Crnoj Gori. Sa druge strane pokrenuće se i koordinirana akcija kada je u pitanju prikupljanje pomoći za izbjeglice, prvenstveno iz Sirije. Kada su u pitanju obični građani, svjesni smo da kod njih ne postoji razvijen aktivistički duh, ali u kriznim situacijama građani Crne Gore su nebrojeno puta pokazali solidarnost. Ono što me jedino brine u ovoj priči je pasivnost države po ovom pitanju. Kao država, koja je u prethodnom periodu imala skoro 10 posto populacije izbjeglica, u ovom trenutku je inertna", navodi Boris Raonić.

Crveni krst Crne Gore, kao dio sistema ove međunarodne federacije, pratio je dešavanja u regionu i ponašao se prema poznatim pravilima, pa su, kaže PR Milica Kovačević, čekali apel iz zemalja regiona, prije svih Srbije i Makedonije, zemalja koje su više pogođene ovom krizom. Nakon tog apela su blagovremeno reagovali. Kovačević očekuje da će se građani Crne Gore odazvati pozivu za pomoć.

"U ovakvim situacijama je uvijek najbolje obezbjediti finansijsku pomoć, a onda će nacionalna društva Crvenog krsta znati najbolje kako ta sredstva, koja im pruže i omoguće druge zemlje, da upotrijebe u skladu sa potrebama na terenu. Zato smo otvorili žiro račun i pripremamo aplikaciju za on-line donacije. Zahvaljujući tomu, u pružanju podrške će se moći uključiti, ne samo građani koji su u Crnoj Gori, nego i oni koji se nalaze van Crne Gore. Razmatramo eventualno i neke druge načine kako da građanima omogućimo da daju svoj doprinos", ističe Kovačević.

U Mešikatu islamske zajednice na teritoriji Crne Gore, u toku je akcija prikuplja novčanih sredstava za izbjeglice iz Sirije i drugih zemalja Bliskog Istoka, a u saradnji sa zemljama regiona donijeće odluku gdje će novac biti upućen.

"Za sada nemamo konkretne rezultate, ali ćemo na kraju sedmice imati uvid koliko smo prikupili sredstava za pomoć. Uglavnom se radi o prikupljanju finansijskih sredstava jer nam ih je lakše i brže transportovati. U nekim razgovorima smo shvatili da nije problem u odjeći, već da su potrebna finansijska sredstva kako bi se kupili hrana i piće. Mi smo u kontaktu sa Islamskom zajednicom u BiH. Oni su već ostvarili kontakte i znaju kojim putem bi se trebala poslati sredstva i u koje zemlje", navodi Fuad Čekić, generalni sekretar Islamske zajednice u Crnoj Gori.


GA će tokom vikenda, a u okviru akcije koja se organizuje širom Evrope, krenuti sa konkretnim aktivnostima jer smatraju da tek predstoje problemi pošto dolazi hladno vrijeme. Pitali smo predsjednika GA, Borisa Raonića, koliko je i šta njegova organizacija prikupila pomoći, pošto je prva pozvala ostale u Crnoj Gori da pokažu humanost.

"Tu je gomila nekih stvari. Imamo i jedan fond. Svake godine imamo neke humanitarne aktivnosti, o kojima ne obavještavamo javnost. Svako daje onoliko koliko osjeća da treba. U principu, od toga ne želimo da pravimo bilo kakvu vrstu marketinške aktivnosti. Sve to ćemo usmjeriti prema Srbiji jer u Crnoj Gori ne postoji taj talas. Srbija je najviše zatrpana izbjeglicama. Vidimo da naše kolege iz Bosne rade iste stvari", zaključuje Raonić.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG