Dostupni linkovi

Stereotipi za unutrašnju upotrebu: Ima li posla na neodređeno za radnike u EU?


Evrointegracije balkanskih država na prvom mjestu podrazumijevaju velike zakonske promjene, odnosno usklađivanje s pravilima Evropske unije. U predpristupnom periodu, dok velika većina stanovnika još nije do kraja obaviještena, mnogi poslodavci „love u mutnom“. Tako se u Crnoj Gori pronijela priča da Evropa ne poznaje rad na neodređeno vrijeme, odnosno posao zauvijek.

ri "redovnih radnih mjesta", odnosno, plaćenog stalnog zaposlenja uz solidnu penziju, kao da je došao kraj. Podaci govore da je od 1985. godine, stalni udio radnika sa trajnim ugovorima na puno radno vrijeme u stalnom padu u cijeloj zapadnoj Evropi, a prema studiji Centra za društvena istraživanja u Berlinu, izgleda da skoro svaki četvrti stanovnik EU radi na kratkoročnoj, odnosno, honorarnoj osnovi.

U Evropi je, kao poželjan princip, odomaćen izraz "fleksigurnost" koji u sebi objedinjava mogućnost poslodavaca da otpuštaju višak radnika, ali i sigurnost prihoda za zaposlene.

Sindikalci u Crnoj Gori neprestano energično negoduju jer je radni odnos na određeno postao pravilo, a ne izuzetak. Pored toga, Crnoj Gori je iz Svjetske banke, nedavno, u okviru mjera za dinamičniji razvoj sugerisano da eliminiše maksimalno trajanje ugovora o radu na neodredjeno vrijeme što je neprihvatljivo za Uniju slobodnih sindikata u kojoj smatraju da bi ova mjera, u slučaju da je vlada prihvati, prelila već punu čaš radničog nezadovoljstva.

„U situaciji kada veliki broj zaposlenih radi na određeno to donosi brojne probleme, psihološke, sociološke materijalne probleme. Nesigurnost radnog mjesta donosi frustracije i o svemu tome odgovorne države moraju da vode računa. Sa apsekta nekih naših iskustava, ja mislim da tu nema prostora za bilo kakva pomjeranja. Iskren da budem, mislim da ako vlada uđe u neku takvu priču bila bi to kap koja bi prepunila i onako punu čašu nezadovoljstva velikog broja radnika i građana u Crnoj Gori. Iskreno mislim da bi vlada trebalo o tome da vodi računa“, kazao je funkcioner Unije slobodnih sindikata, Aleksa Marojević.

Svoj stav sindikalci obrazlažu argumentima koji govore o pravnoj i socijalnoj nesigurnosti zaposlenih, kao i praktičnim životnim problemima u koje spada i odbijanje banaka da kreditiraju gradjane koji nijesu stalno zaposleni.

Izuzeci poprimaju masovnost

Prije petnaest dana, Hrvatska je postala punopravna članica, ali što se tiče ugovra o radu koji se tamo primjenjuje, generalna tajnica Hrvatskog saveza samostalnih sindikata, Gordana Palajsa kaže da nije ništa bolje nego u Crnoj Gori.

"Situacija je ista", kaže Palajsa i dodala: „Ona je ista naprosto zbog činjenice da kratko trajanje radnog angažmana radnika ne daje stabilnost, ne daje sigurnost primanja i, naravno, da je samom tom činjenicom socijalna egzistencija radnika ugrožena. Oni su ograničeni u jako puno područja – od nemogućnosti podizanja kredita pa do ugroženosti koja se ogleda i kroz odgađanje vremena osnivanja obitelji. Na žalost, jedino što nam preostaje kao sindikatima je borba da ti ugovori na određeno vrijeme traju što duže“.

Generalna sekretarka Unije poslodavaca, Suzana Radulović koja je svjesna problema koje zaposleni imaju zbog rada na odredjeno, za RSE kaže:

"Kada se poslodavci suočavaju sa velikom neizvjesnošću, nije logično da zaposleni budu apsolutno sigurni. Činjenica jeste da ima tih problema, ali ono na šta mi ukazujemo jeste da ovaj trenutak u kome se nalazi privreda Crne Gore, kada imamo toliki procenat gašenja firmi, kada imamo veliku neizvesnost da li će taj poslodavac da postoji u narednih tri, pet ili šest meseci, možda godinu, samo se u Podgorici prošle godine 11 preduzeća ugasilo. Poslodavac prosto iz tog straha da li će imati sredstava da održi toliki broj zaposlenih, ako ih primi na neodređeno vreme, onda je on prinuđen da pristupi potpisivanju ugovora na određeno vreme“.

U trouglu, sindikati - poslodavci - vlada, često se kao argument poteže EU i pravila koja tamo važe i koja će se i ovdje primjeniti. Na pitanje - da li je tačno da EU ne poznaje rad na neodređeno vrijeme, odgovara Gordana Palajsa, generalna tajnica Saveza samostalnih sindikata novopečene članice EU.

„Pravilo je ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Svi ostali oblici rada na određeno, privremeni, povremeni rad, rad u skraćenom radnom vremenu, jesu oblici rada u EU, ali oni nijesu pravilo. Drugo je priča što takvi oblici rada sada poprimaju neku masovnost“, pojasnila je Palajsa.
XS
SM
MD
LG