Dostupni linkovi

logo-print
Crna Gora je jedna od prvih zemalja regiona koja se pridružila pozicijama Evropske Unije prema krizi u Ukrajini, prihvatajući zaključke Savjeta Evrope o ukrajinskoj krizi i pridružujući se restriktivnim mjerama prema jednom broju bivših ukrajinskih političara. U kojoj mjeri će Crna Gora pratiti buduće mjere koje će Evropska unija sprovoditi prema Rusiji i sa kakvim se posljedicama može suočiti Crna Gora kao mala država?

Kakva će biti strategija Crne Gore u odnosu na buduće mjere koje će Evropska unija potencijalno sprovoditi prema Rusiji zbog ukrajinske krize, pitali smo Ministarstvo vanjskih poslova. Dok čekamo zvaničan odgovor na pitanje dokle je Crna Gora spremna da prati pojačavanje pritiska EU na Rusiju i kakve su moguće posljedice, na ta pitanja je donekle dao odgovor premijer Milo Đukanović na briselskom bezbjednosnom forumu, gdje je istakao da je Crna Gora preuzima sve obaveze iz evropskog i atlantskog partnerstva:

"Crna Gora želi da bude članica EU i NATO. Pri tome ne rušimo neka svoja tradicionalna prijateljstva, ali veoma jasno i veoma odlučno preuzimamo sve obaveze koje slijede iz evropskog i evroatlantskog partnerstva“, rekao je Đukanović.

Podsjetimo, Crna Gora se među prvima priklonila pozicijama Evropske unije u odnosu na krizu u Ukrajini.

Ministarstvo vanjskih poslova je u nedavnom saopštenju navelo da se Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Uniji i koja vodi pregovore sa EU, pridružila usaglašenim zaključcima Savjeta EU po pitanju ukrajinske krize od 3. marta i uvođenju restriktivnih mjera prema jednom broj ukrajinskih političkih ličnosti.

Tome je prethodilo objavljivanje netačne informacije - da je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, što je demantovano tvrdnjom da sankcije nisu bile ni predmet razmatranja. Ipak to je izazvalo pitanje moguće ekonomske štete posebno u oblasti turizma.

Ekonomski interesi

Na pridruživanje pozicijama Evropske unije prema krizi u Ukrajini ne usmjerava samo volja političkog vrha Crne Gore već i potpisani međunarodni dokumenti. Među njima je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kojem se između ostalog kaže da „uzajamno približavanje Evropske unije i Crne Gore će i doprinositi uspostavljanju solidarnosti i novih oblika saradnje, a među njima je sve veće približavanje stavova ugovornih stana o međunarodnim pitanjima“.
Momčilo Radulović

Momčilo Radulović

"Svi dokumenti koje smo do sada potpisali sa EU, zapravo u manjoj ili većoj mjeri, dakle eksplicitno ili implicitno, nam nalažu da osim ispunjavanja zadataka na domaćem terenu, u najvećoj mogućoj mjeri pratimo i spoljnopolitičke pravce EU, kada je u pitanju Evropa ali i šire međunarodno okruženje“, kaže predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.

Stav Crne Gore odražava sliku zemlje koja principijelno staje iza politike koju vode zemlje članice EU i NATO pakta, kaže Radulović ukazujući na moguće opasnosti u ekonomskom smislu:

„Svakako je za očekivati da će i u narednim potezima Crna Gora i njena vladajuća struktura imati jasan pravac. Ono gdje možda leži opasnost, to su ekonomski interesi Crne Gore povezano sa određenim tržištima, konkretno tržištima Rusije i Ukrajine. Međutim makar za sada ne čini mi se da će onaj obim sankcija koje su predviđene od strane EU i SAD u tolikoj mjeri pogađati i crnogorske ekonomske interese“, ocjenjuje Radulović.

Kako Crna Gora treba da se ponaša u datoj situaciji i koliki joj je manevarski prostor kao maloj zemlji u političkom sukobu na relaciji EU – Rusija i na koji način može izbjeći negativne posljedice po ekonomiju – pitali smo dugogodišnjeg diplomatu i nekadašnjeg šefa diplomatije Branka Lukovca. Lukovac smatra da Crna Gora ne mora da žuri u praćenju evropskih pritisaka na Rusiju, već da bude strpljivija:

„Ja mislim da nema potrebe da Crna Gora istrčava, da žuri sa uvođenjem ma kakvih sankcija prema Rusiji ili državljanima u Rusiji i Ukrajini. Najprije zbog toga što Crna Gora neće time bitnije poboljšati svoje šanse za skorašnji prijem u NATO ili EU. Mislim da će drugi kriterijumi biti mnogo važniji“
, konstatuje Lukovac.

Male zemlje nemaju velike mogućnosti da utiču na politiku velikih zemalja, zbog čega male zemlje treba budu opreznije u praćenju svega onoga što rade druge zapadne članice Unije koja mogu lakše da izdrže udare koje druga strana može da preduzme.

„Ja mislim da male zemlje, čini mi se, bi morale da vode računa o svojoj ranjivosti i da prije svega vode računa o svojim ukupnim interesima. Kad kažem ukupnim interesima, imam u vidu geostrateške, političke i ekonomske interese“, zaključuje Lukovac.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG