U Dubrovniku se održava sjednica Parlamentarne skupštine NATO čiji su učesnici poručili Alijansi da treba da nastavi politiku otvorenih vrata. Među zemljama koje se spremaju za poziv za članstvo je i Crna Gora čiji napredak je ocijenjen kao impresivan. No, veliko je pitanje hoće li se samit NATO-a zakazan za narednu godinu u Londonu baviti proširenjem.
Šta Crna Gora može da očekuje od tog skupa i šta je ostalo na unutrašnjem planu nezavršeno a što je uslov da naredne godine ili možda 2015. Crna Gora dobije poziv za članstvo?
Parlamentarna skupština NATO-a pozvala je Alijansu na nastavak politike otvorenih vrata, "kao temelja za ostvarenje stabilnosti, slobode i mira cijele Evrope". Uz čestitke Hrvatskoj na ulasku u EU, u zaključcima se ističe napredak u ispunjavanju kriterijuma za članstvo Crne Gore, Gruzije i Makedonije.
Crna Gora je u Dubrovniku dobila preporuku Parlamentarne skupštine da što prije postane članica NATO-a. No, pitanje je šta Crna Gora realno može da očekuje od samita NATO koji će naredne godine biti održan u Londonu?
Aleksandar Dedović iz Alfa centra kaže da teško da će naredna godina biti godina proširenja Alijanse:
Aleksandar Dedović
„Na žalost, mislim, a to i očekujem, da Crna Gora na slijedećem samitu u Londonu neće dobiti pozivnicu za punopravno članstvo. Dobro je što smo i dalje jedan od najinteresantnijih budućih novih i prvih članova, kako se to često i ovdje u Dubrovniku voli kazati. Ali vrlo je važno da crnogosko društvo i država pokažu iskrenu i jasnu namjeru da budu dio Alijanse i na isti način učine konkretne pomake i vidljive i mjerljive rezultate pokažu partnerima. Treba da pokaže jasnu namjeru da Crna Gora želi da dijeli iste vrijednosti kao i članice NATO.“
Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera takođe smatra da londonski samit neće biti samit proširenja i poručuje da u konačnom datum nije toliko bitan koliko to da Crna Gora suštinski radi na ispunjavanju standarda.
Ključna podrška građana i komunikacija
I dok mnogi analitičari i NATO zvaničnici odaju priznanje Crnoj Gori za ispunjavanje standarda i uslova u pogledu reforme sektora bezbjednosti i vojske, čini se da država i njene institucije kaskaju u pogledu onoga što treba uraditi iznutra, prije svega ojačati javnu podršku za ulazak zemlje u NATO i posebno vladavinu prava.
Na to ukazuje i Savo Kentera:
Savo Kentera
„Ono što mi se čini da mnogi u državi nijesu znali, nijesu očekivali ili nijesu željeli da znaju je taj aspekt vladavine prava. Imam osjećaj kao da se mislilo da se NATO neće time baviti i da je to pitanje rezervisano isključivo za EU i da NATO neće pridavati veliku pažnju tome. Mislim da su bili svi u velikoj zabludi koji su tako razmišljali i mislim da se to vidi i sada. NATO će itekako insistirati na tim uslovima, na vladavini prava, borbi protiv kriminala i korupcije, na vrlo konkretnim rezultatima iz te oblasti. Ako mislimo da ćemo bilo koga moći da impresioniramo nekim rezultatima koji nijesu istinski i pravi onda smo opet u jednoj velikoj zabludi.“
Analitičari poput Kentere u kontinuitetu govore da Crna Gora ne može računati na poziv NATO dok najmanje 50 posto građana ne podrži članstvo zemlje u Alijansi.
Milica Kovačević iz CDT kaže da nije ključan samo procenat podrške građana nego i to koliko je komunikacije države sa građanima na tu temu efikasna.
„Nigdje ne piše kolika ta podrška treba da bude, bilo je različitih slučajeva sa tim u vezi. Ali ono što se uvijek eksplicitno kaže to je da NATO neće pozvati državu čiji građani ne žele da ona postane članica. Mislim da će se negdje ocjenjivati ne samo procenat podrške već i napor svih struktura, u prvom redu vlade da se osigura suštinska podrška i razumijevanja. Znači neće se mjeriti samo brojevi nego i napor koji vlada čini da objasni svoj strateški prioritet građanima Crne Gore“, smatra Kovačević.
