Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora i Hrvatska zajedno u eksploataciji nafte?


Ilustracija

Ilustracija

Crna Gora planira da uskoro raspiše tender za istraživanje nafte i gasa u podmorju, a susjedna Hrvatska se, prema medijskim najavama, sprema da Crnoj Gori predloži zajednički tender za odabir kompanije koja bi pod morem u pograničnom pojasu tragala za rezervama nafte čija bi eksploatacija bila ekonomski isplativa.

S obzirom na činjenicu da se na crnogorski tender za istraživanje nafte i gasa u podmorju javilo dvadesetak svjetskih naftnih kompanija od kojih pet spada u prvih deset najpoznatijiih, nije nemoguće da u južnom Jadranu ima značajnih količina ovog fosilnog goriva kog je na cijeloj planeti ostalo za svega još nekoliko desetina godina, pa nije bez osnova ni nada da bi Crna Gora mogla da stane u red zemalja koje svoje ekonomsko blagostanje duguju upravo nalazištima nafte.

Ozbiljnijih istraživanja južnog Jadrana, prema medijskim arhivama, nije bilo od '90., a za najozbiljnije se smatra istraživanje koje je 70-tih i 80-tih realizovala američka naftna kompanija "Chevron" kada je napravljeno desetak probnih bušotina.

Najupsješnija je, navodno, bila locirana tridesetak milja sjeverozapadno od Budve, ali je uprkos prisustvu nafte ocijenjena kao komercijalno neisplativa. Ipak, treba imati u vidu da su se u međuvremenu okolnosti promijenile, te da bi uz postignut tehnološki napredak ali i drastično višu cijenu nafte, sada to nalazište moglo biti ekonomski isplativo. Situaciju komplikovanom čini okolnost da se ova tačka nalazi baš u neposrednoj blizini današnje privremene crte razgraničenja, koja je ustanovljena međudržavnim sporazumom Hrvatske i Crne Gore još iz 2002. godine.

Zagrebački Večernji list je, ovih dana, objavio da hrvatsko Ministarstvo ekonomije planira da Crnoj Gori predloži raspisivanje zajedničkog tendera za odabir izvođača istraživanja i eksploatacije nafte i gasa u podmorju u pograničnom pojasu.

Iz crnogorskog Ministarstva ekonomije emituju ohrabrujuće signale, ali ne daju konkretan odgovor jer prijedlog još nijesu ni dobili.

"Što se tiče principa međunarodne saradnje u praksi su poznati modeli međunarodne pogranične saradnje u dijeljenju resursa i mi jesmo zainteresovani da rješavamo u tom pravcu. Ali svakako treba sačekati prije bilo kakvih izjava u tom smjeru, da dobijemo zvaničnu inicijativu Ministarstva ekonomije Hrvatske", kazala je portparol
ministarstva, Draženka Bećirović.

Da se radi o razmjeni "probnih balona" s obije strane govori i sugestija iz Hrvatske da bi takav zajednički projekat bio blagotvoran i u političkom smislu.

"To bi mogao biti projekat od koristi za obije strane ali i podsticaj da kroz dogovor končano riješimo pitanje granice na moru", saopšteno je Večernjaku u hrvatskom Ministarstvu ekonomije.

Prilika za rješavanje Prevlake

Nakon ratnih sukoba, rt Prevlaka su preuzele Ujedinjene nacije čiji su posmatrači na tom području ostali do 2002. godine kada je utvrđen Privremeni protokol o Prevlaci kojim Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem.

U međuvremenu su se, prije pet godina, tadašnji premijeri Crne Gore i Hrvatske, Milo Đukanović i Ivo Sanader, dogovorili da otvoreno pitanje razgraničenja na moru u području Prevlake kod Herceg Novog bude riješeno pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, ali je status quo zadržan do danas.

Vasilije Lalošević

Vasilije Lalošević

Član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu i funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije, Vasilije Lalošević smatra da bi pored ekonomskog aspekta, zajednički projekat sa Hrvatskom bio dobra prilika za rješavanje ovog otvorenog pitanja.

"U susret svemu onome što će doći oko Prevlake, eventualnog dogovora, bilateralnog sporazuma ili eventualne međunarodne arbitraže pred sudom pravde u Hagu, mislim da ova inicijativa može biti jedan među korak ka tome šta slijedi ka konačnom cilju, a to su prije svega dobrosusjedski odnosi Hrvatske i Crne Gore. Dosadašnji privremeni sporazum oko Prevlake funkcioniše besprekorno. Do sada nije bilo niti jednog incidenta. Pretpostavljam da bi neki ozbiljni zajednički privredni poduhvat mogao dovesti do upravo konačnog mirnog i trajnog razrješenja pitanja Prevlake", kazao je Lalošević.

Član skupštinskog Odbora za ekonomiju i funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Nebojša Medojević strahuje da će Crna Gora platiti cijenu Vladine, navodno, pogrešne politike i poltronskog odnosa prema Hrvatskoj zbog želje premijera Mila Đukanovića da "opere svoju ratnu biografiju iz devedesetih kada su crnogorske trupe napale Dubrovnik".

"Mi smo već propustili priliku da razgraničenje sa Hrvatskom uradimo na način da definišemo koji je nacionalni interes i da to pokušamo da riješimo u interesu države Crne Gore. U međunarodnim odnosima, pogotovo kada je u pitanju korišćenje resursa nema nikakvih partnerskih odnosa. Sve države se trude da za sebe naprave što bolji aranžman i pokušavaju da oštete drugu državu. U zavisnosti od naše pregovaračke pozicije i spremnosti da se naši pregovarači bore za državne interese zavisi i uspjeh tog procesa. Ako ostane vlast Mila Đukanovića koji je u svakom velikom poslu vodio računa samo o svom interesu i interesu njegove porodice a na štetu države Crne Gore, onda je ishod vrlo moguće negativan. Istorijat ove naše vlade je da se ti sporazumi sklapaju na štetu, a ne u interesu države Crne Gore", ocijenio je Medojević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG