Projekt digitalizacije televizije u Hrvatskoj završen je u studenom 2010. godine. Opća je ocjena da je projekt bio vrlo uspješan. Hrvatska je 14. zemlja u svijetu koja je digitalizirala televizijski program.
"Hrvatska je u potpunosti prešla na digitalnu televiziju u 10. mjesecu 2010. godine, međutim cijeli proces je trajao puno duže, intenzivnije dvije i pol godine, a sama faza prelaska, odnosno gašenja, oko godinu dana. S tim da je šest mjeseci bio simultani prenos digitalnog i analognog emitovanja u svakoj od regija", pojašnjava Željko Tabaković, pomoćnik ravnatelja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Još god. 2007 u Istri je obavljen pilot-projekt digitalizacije
"Ispitali smo sve mogućnosti - i što se tiče tehnologije i što se tiče poticaja i prijemnika i suradnje sa građanima. Kroz to smo dosta naučili i ta iskustva smo kasnije primijenili u tranziciji u 2010. godini", navodi Tabaković.
Tada se nije krenulo odjednom na cijelu Hrvatsku, već dio po dio.
"Cijela Republika Hrvatska je bila podijeljena u deset digitalnih regija. Obzirom da smo bili ograničeni sa ljudskim i finansijskim resursima, odlučili smo da idemo regiju po regiju i da sve svoje snage u prelasku koncentriramo na regionalno područje jer smo smatrali da u cijeloj državi ne možemo odjednom kvalitetno rješavati sve probleme", pojašnjava Željko Tabaković.
Ono čega se hrvatski građani najviše sjećaju oko digitalizacije su vaučeri koje su dobijali za kupovinu digitalnih prijemnika i - još više - studenti koji su pomagali starijim ili tehnološki slabije pismenim građanima, da prilagode svoje prijemnike s analognog na digitalni signal. Međutim, to je samo onaj manji dio posla koji je bio svima vidljiv, a HAKOM je obavljao i brojne druge stvari potrebne da digitalizacija zaživi.
"Mi smo obavljali cijeli proces digitalizacije, od tehnologije i dijela sa nakadnicima, sadržaja, organizacije, izgradnje mreže, prijema. Ideja sa građanima nam se javila kroz ovaj pilot projekat u Istri, gdje se pokazalo da je bitno sa građanima rješavati probleme na licu mjesta. Pokušavali smo biti čim više praktični i rješavati probleme čim nastanu, u vrlo kratkom vremenu", navodi pomoćnik ravnatelja HAKOM-a.
Radilo se bez strane pameti i bez stranih financijskih sredstava.
"Sve je bila suradnja institucija i ljudi iz Hrvatske. Bilo je ključno da se formira tim koji je kordinirao i pripremao cijeli proces digitalizacije i prelaska sa analogne na digitalnu televiziju. Koliko znam, nije bilo finansijskih sredstava koja bi dolazila kroz neke fondove i finansiranje izvana", ocijenjuje naš sugovornik.
Tajna dobro obavljenog posla je dobra priprema, precizno planiranje i uključivanje sviju zainteresiranih.
"Za početak je bitno naglasiti da je to veliki organizacijski izazov. Potrebno je sve dobro pripremiti i osmisliti prije nego što se krene u cijeli taj postupak. S druge strane je bitno da je to interdisciplinarni pristup, to jeste da se uključe svi sudionici na tržištu i da se dogovore na načinu prelaska i uvođenja digitalne televizije. Bitno je dogovoriti akcijski plan i strategiju i točno definirati faze i rokove u kojem će se to realizirati. Mi smo točno definirali datume za svaki od koraka, za svaku od regija, kako će se raditi, kao i konačni datum prelaska sa analogne televizije", konstatira Tabaković.
Probleme se rješava u hodu, nema odustajanja ili zastoja.
"Bitno je biti spreman i odgovoriti na neke neočekivane probleme kada se pojave jer kada se krene u cijeli proces, nema zaustavljanja i povratka, nego se jednostavno proces mora dovesti do kraja, bez obzira na probleme koji se mogu pojaviti u cijelom postupku prelaska", riječi su Tabakovića.
Ta bi iskustva bila i preporuka drugima kada kreću u opsežni i komplicirani projekt digitalizacije televizije. Dobar rad je prepoznat i u svijetu.
"U Hrvatskoj je to jedan veoma pozitivan i dobar projekt. Mi smo 14. zemlja u svijetu koja je prešla sa analogne na digitalnu televiziju i od strane međunarodnih stručnjaka ocijenjen kako jedan od najuspješnijih modela digitalizacije", zaključuje on.
