Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) je izreklo novu drugostupanjsku presudu u postupku protiv Vlastimira Đorđevića, policijskog generala Srbije, smanjivši prvostupanjsku kaznu za 9 godina zatvora.
On je u prvom stupnju osuđen na 27 godina zatvora zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu ubojstva i protjerivanja albanskih civila s Kosova 1999.godine, u vrijeme kada je bio pomoćnik ministra MUP-a i načelnik Odjela javne sigurnosti (Resora javne bezbednosti) MUP-a Srbije.
Đorđević je tijekom žalbenog postupka priznao da je sudjelovao u prikrivanju tijela ubijenih civila, a obrana je, tražeći smanjenje prvostupanjske kazne, pokušala prikazati – kako je njegova uloga u tome bila minorna.
“Đorđević je dragocen svedok događaja koji su predmet sadašnjih i budućih postupaka ovog Tužilaštva, s obzirom na njegovu ulogu u prikrivanju zločina, odnosno asanaciji terena", navodi se u saopštenju i dodaje da je Đorđević svedok mnogih zločina uključujući ubistvo braće Bitići.
Đorđevićeva obrana je žalbene suce podsjetila da je osuđeni u prvom stupnju priznao umiješanost u skrivanje 744 tijela žrtava u Batajnici kraj Beograda, kao i da je znao za bacanje leševa u jezero Perućac, kojih je do sada otkriveno 84.
Pri tom je branitelj Veljko Đurđić napomenuo kako je prvostupanjsko vijeće izreklo prestrogu kaznu jer u svemu tome Đorđević nije imao veliku ulogu. To je u žalbenoj presudi i prihvaćeno, unatoč tome što su zadržane sve osuđujuće stavke iz prvostupanjske presude u vezi Đorđevića kao sudionika udruženog zločinačkog poduhvata nasilnog progona.
Žalbeno vijeće je u drugostupanjskoj presudi odbilo većinu žalbenih osnova Đorđevića, no prihvatilo je tumačenje obrane – kako je Raspravno vijeće pogriješilo kada je ocijenilo njegov položaj kao otežavajuću okolnost.
Zato mu je kazna smanjena s 27 na 18 godina zatvora, u što će mu se uračunati vrijeme u pritvoru u kojem boravi od 2007. godine.
Uz to proglašen je nevinim i za niz incidenata iz optužnice.
„Poništava se osuđujuća presuda za deportaciju i progon putem deportacije, kada je riječ o raseljavanju osoba iz Peći u Crnu Goru, iz Kosovske Mitrovice, u Kladernici, u gradu Suva Reka, u Broćni i Tušilju, općina Srbica, mjestu Ćuška, općina Peć. I progone putem ubojstva – dvojice starijih ljudi u gradu Podujevo i 9 muškaraca u Maloj Kruši“, naveo je Agius.
Proglašen krivim za prikrivanje zločina i progon silovanjem
Žalbeni suci odbacili su žalbene osnove tužiteljstva po kojem je Đorđević bio ključna osoba u organiziranom zločinu i zahtjev za povećanje kazne na doživotan zatvor.
Tužiteljstvo se žalilo da je Raspravno (prvostupanjsko vijeće) pogriješilo kad nije proglasilo Đorđevića krivim po zapovjednoj odgovornosti za seksualno zlostavljanje kao dio nasilnog progona.
Žalbeno vijeće ga je proglasilo krivim za to, kao i prošli tjedan njegove kolege iz udruženog zločinačkog poduhvata. No ni njemu za to nije povećana kazna.
Prošli tjedan Žalbeno vijeće Haškog suda smanjilo je dugogodišnje kazne srbijanskim policijskim, vojnim i političkim dužnosnicima u slučaju poznatom kao Šainović i drugi, također osuđenim za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu nasilnog protjerivanja oko 700.000 kosovskih Albanaca. Doduše neznatno u odnosu na smanjenje Đorđevićeve kazne.
On je u prvom stupnju osuđen na 27 godina zatvora zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu ubojstva i protjerivanja albanskih civila s Kosova 1999.godine, u vrijeme kada je bio pomoćnik ministra MUP-a i načelnik Odjela javne sigurnosti (Resora javne bezbednosti) MUP-a Srbije.
Đorđević je tijekom žalbenog postupka priznao da je sudjelovao u prikrivanju tijela ubijenih civila, a obrana je, tražeći smanjenje prvostupanjske kazne, pokušala prikazati – kako je njegova uloga u tome bila minorna.
Tužilaštvo o presudi Đorđeviću
Tužilaštvo Srbije za ratne zločine ocenilo je da je smanjenje kazne penzionisanom generalu MUP Srbije Vlastimiru Đorđeviću nastavak individualizacije zločina, imajući u vidu nedavnu presudu Nikoli Šainoviću i drugima.“Đorđević je dragocen svedok događaja koji su predmet sadašnjih i budućih postupaka ovog Tužilaštva, s obzirom na njegovu ulogu u prikrivanju zločina, odnosno asanaciji terena", navodi se u saopštenju i dodaje da je Đorđević svedok mnogih zločina uključujući ubistvo braće Bitići.
Đorđevićeva obrana je žalbene suce podsjetila da je osuđeni u prvom stupnju priznao umiješanost u skrivanje 744 tijela žrtava u Batajnici kraj Beograda, kao i da je znao za bacanje leševa u jezero Perućac, kojih je do sada otkriveno 84.
Pri tom je branitelj Veljko Đurđić napomenuo kako je prvostupanjsko vijeće izreklo prestrogu kaznu jer u svemu tome Đorđević nije imao veliku ulogu. To je u žalbenoj presudi i prihvaćeno, unatoč tome što su zadržane sve osuđujuće stavke iz prvostupanjske presude u vezi Đorđevića kao sudionika udruženog zločinačkog poduhvata nasilnog progona.
Žalbeno vijeće je u drugostupanjskoj presudi odbilo većinu žalbenih osnova Đorđevića, no prihvatilo je tumačenje obrane – kako je Raspravno vijeće pogriješilo kada je ocijenilo njegov položaj kao otežavajuću okolnost.
Zato mu je kazna smanjena s 27 na 18 godina zatvora, u što će mu se uračunati vrijeme u pritvoru u kojem boravi od 2007. godine.
Uz to proglašen je nevinim i za niz incidenata iz optužnice.
„Poništava se osuđujuća presuda za deportaciju i progon putem deportacije, kada je riječ o raseljavanju osoba iz Peći u Crnu Goru, iz Kosovske Mitrovice, u Kladernici, u gradu Suva Reka, u Broćni i Tušilju, općina Srbica, mjestu Ćuška, općina Peć. I progone putem ubojstva – dvojice starijih ljudi u gradu Podujevo i 9 muškaraca u Maloj Kruši“, naveo je Agius.
Proglašen krivim za prikrivanje zločina i progon silovanjem
Žalbeni suci odbacili su žalbene osnove tužiteljstva po kojem je Đorđević bio ključna osoba u organiziranom zločinu i zahtjev za povećanje kazne na doživotan zatvor.
Tužiteljstvo se žalilo da je Raspravno (prvostupanjsko vijeće) pogriješilo kad nije proglasilo Đorđevića krivim po zapovjednoj odgovornosti za seksualno zlostavljanje kao dio nasilnog progona.
Žalbeno vijeće ga je proglasilo krivim za to, kao i prošli tjedan njegove kolege iz udruženog zločinačkog poduhvata. No ni njemu za to nije povećana kazna.
Prošli tjedan Žalbeno vijeće Haškog suda smanjilo je dugogodišnje kazne srbijanskim policijskim, vojnim i političkim dužnosnicima u slučaju poznatom kao Šainović i drugi, također osuđenim za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu nasilnog protjerivanja oko 700.000 kosovskih Albanaca. Doduše neznatno u odnosu na smanjenje Đorđevićeve kazne.
