Dostupni linkovi

logo-print

Fokus EU i na ekonomske teme


Zastave Crne Gore i EU

Zastave Crne Gore i EU

Ključni dijelovi Izvještaja Evropske komisije o napretku u procesu priključenja EU koji će tek biti objavljen za nekoliko dana, u Crnoj Gori su već poznati. Pošto se ponovo ističu, do sada mnogo puta, izrečene ocjene o slabostima u vladavini prava, nema mnogo iznenađenja. Međutim, ipak izgleda da Evropska unija pooštrava tretman Crne Gore koja sada ima zvaničan status kandidata za članstvo u EU.

U nacrtu novog Izvještaja o napretku Crne Gore u procesu pristupanja EU, Evropska komisija prvi put detaljno analizira stanje u crnogorskoj ekonomiji i kao zabrinjavajuće činjenice sasvim precizno označava veliku nezaposlenost, rast inflacije i javnog duga, potrebu za novim stranim investicijama koje su neophodne za razvoj infrastrukture i rasprostranjenu sivu ekonomiju.

Evropska komisija se u svojoj dubinskoj analizi, sugestijom da teška ekonomska situacija u oblasti proizvodnje aluminijuma mora da se riješi, osvrće čak i na konkretan slučaj podgoričkog Kombinata aluminijuma.

Profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta i nekadašnji ministar za evropske integracije Gordana Đurović smatra da je to rezultat hipersenzibilnosti na ekonomska probleme koje je Evropska unija u međuvremenu razvila zbog sopstvenog suočavanja sa problemima velike nezaposlenosti, budžetskih deficita i javnih dugova koje muče pojedine članice Unije.

"Direktorat za ekonomiju i finansije EU nas već uveliko prati. Oni rade kvartalne preglede svih zemalja regiona po izabranim indikatorima i oni imaju naš sastanak pododbora jednom godišnje. Mi smo napravili prvi predpristupni ekonomski program u januaru. Oni vrlo dobro znaju situaciju u našim javnim finansijama tako da su oni tu, kao i u svim drugim oblastima naš partner. Oni su tu da nam pomognu kroz predpristupnu podršku, da nam pomognu sa ekspertizom, da nam pomognu sa savjetom i da nam preporuče kako oni vide šta je najvažnije da se uradi. Tako da mislim da taj izvještaj, kao i uvijek treba pažljivo pročitati i ono što je iz njega prava preporuka i primijeniti jer je to prvenstveno u našem interesu", ističe Đurović.

Crna Gora ima zvaničan status kandidata za punopravno članstvo u EU i ušla je u proces pristupnih pregovora koji će trajati narednih nekoliko godina, a koje je počela poglavljima 23 - pravosuđe i osnovna prava i 24 - unutrašnji poslovi koja će biti otvorena do samog kraja, odnosno, učlanjenja u Uniju.

Generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović smatra da je promjena pristupa u ocjeni stanja rezultat izoštravanja optike kroz koju Evropska unija sada posmatra Crnu Goru kao novog kandidata.

"Sada kada smo dobili novi status i sada kada smo u pregovorima o punopravnom članstvu, koji će se odvijati u narednim godinama, onda se fokus već okreće ka ne samo ka ovim pitanjima o pravnoj državi, bezbjednost i tako dalje, nego i na ono što su svakodnevna pitanja funkcionisanja zemalja članica i EU kao cjeline, a to je pitanje ekonomije", kaže Radulović.

Izbjegavanje grešaka iz prošlosti

Premijer Igor Lukšić smatra da su mediji, izvlačeći dijelove dokumenta Evropske komisije stvorili nepotpunu sliku.

Igor Lukšić

Igor Lukšić

"Mislim da kada se sagledaju sve strane tog izvještaja zaključujemo da je on jedan izbalansiran pregled onoga što treba da budu naše konkretne obaveze", kazao je premijer.

Iako Evropska komisija u novom progress report-u inovira pristup ekonomskoj problematici, očigledno je da ni ovog puta neće biti izostavljene stalne mete briselskih kritika. Iako se po ustaljenoj praksi konstatuje izvjestan napredak, novi izvještaj će ponovo sadržati ocjene o nedostatku pravosnažnih presuda u oblasti pranja novca, odnosno, da je organizovani kriminal i dalje razlog za zabrinutost, te da je uočen mali broj slučajeva u kojima je realizovano oduzimanje imovine.

Gordana Đurović, koja je bila na čelu značajnog dijela crnogorskog evro-integracionog procesa, za RSE kaže da je insistiranje na ovim pitanjima rezultat odbijanja Evropske unije da ponovi greške iz prošlosti.

"Kada su ušle Rumunija i Bugarska 2007. godine dogovoreno je da se utvrdi postpristupni monitoring, pa se nakon 5 godina zaključilo da postpristupni mehanizam za Rumuniju i Bugarsku nije dao očekivane rezultate i da ono što je bilo obećano da će biti urađeno, poslije prijema nije urađeno. Tako da je tu EU naučila nekoliko lekcija, a da ne govorim o iskustvu Hrvatske. Poglavlje koje je posvećeno borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala zadnje je otvoreno, 12 mjeseci prije kraja pregovora. Zadnje je zatvoreno, 30. juna 2011. godine. Na osnovu svih tih iskustava možemo da vidimo da se o problemima govori mnogo direktnije prema ostatku regiona, koji tek ulazi u taj proces. Iskustvo je vrlo negativno u smislu – ne može više na riječ već mora na djela, i mora prije pregovora i mora prije prijema", istakla je Đurović.

"Svi oni koji misle da bi samo trebalo sačekati nekoliko godina da takav pritisak prođe, mislim da se varaju. Pritisak će se intezivirati i biće mnogo specifičniji i precizniji i ticaće se određenih struktura i određenih procesa. Mi nijesmo toliko veliki sistem da ne bismo mogli biti praćeni sa vrlo velikim stepenom preciznosti. Možda to nekome ovdje još nije jasno, ali u narednim godinama sigurno će postati mnogo jasnije", ocjenjuje Momčilo Radulović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG