Dostupni linkovi

logo-print

Đukanovićeva neispunjena obećanja o zapošljavanju


Milo Đukanović u parlamentu

Milo Đukanović u parlamentu

Prošlo je dvije i po godine od kada je premijer Milo Đukanović uoči poslednjih parlamentarnih izbora obećao otvaranje novih 40.000 radnih mjesta. Danas imamo poražavajuće statističke podatke da: duže od dvije godine na posao čeka 30.000 ljudi, od čega više od 10.000 visokoškolaca.

Predizborno obećanje premijera Mila Đukanovića dato u Bijelom Polju o otvaranju 40.000 novih radnih mjesta premijer Đukanović je ponovio krajem decembra 2013. godine u Skupštini Crne Gore tokom premijerskog sata u odgovoru na poslaničko pitanje lidera SNP Srđana Milića i, između ostalog, poručio:

"Plan da će 40.000 ljudi tokom četvorogodišnjeg perioda zasnovati radni odnos je vrlo realan i od njega Vlada ne odstupa“, rekao je Đukanović tokom premijerskog sata.

Međutim, dvije i po godine kasnije nameće se pitanje: rezultat čega je posljedica da na Zavodu za zapošljavanje duže od dvije godine posao čeka preko 30.000 ljudi - odsustva adekvatne državne strategije u zapošljavanju, nedostatka novih radnih mjesta i zatvaranja postojećih? I kako će država riješiti ovaj problem?

Odgovore smo potražili u Direktoratu za zapošljavanje i tržište rada Ministarstva rada Vlade Crne Gore. Ali, i pored obećanja direktrorice Edine Perazić da ćemo „danas dobiti njene odgovore“ na pitanja koja smo dostavili juče odgovore nijesmo dobili, ali ni objašnjenje zašto su odgovori izostali.

Podsjetimo, većina nezaposlenih lica u Crnoj Gori su ljudi sa završenom srednjom školom, ali nezaposleno je i preko 10.000 visokoškolaca, a prema podacima Ministarstva prosvjete i nauke svake godine pristiže više od 4.500 novih - mladih ljudi sa fakultetskom diplomom.

Kako žive oni koji su se godinama školovali a potom godinama bezuspješno traže posao govori primjer Biljane, tridesetpetogodišnje Nikšićanke koja je završila fakultet, ali je godinama nezaposlena i izdržava je majka od 260 eura penzije.

„Jer je više to...negdje vas je sramota da kao jednu mladu osobu koja je voljna da radi, željna da radi, koja se školovala, koja sve to želi nema mogućnosti negdje da zaradi ni za neke osnovne potrebe, a kamoli za porodicu. Nailazim na momke, na ljude neoženjene, neudate djevojke - to je sve posledica nezaposlenosti. Nažalost, Nikšić je postao grad u kojem, i nećete ovo samo od mene čuti nego od mnogih mladih ali zrelih ljudi koji žive od 20-og u mjesecu, čekajući dvadeseti u mjesecu jer je tog dana penzija. Vrlo je teško i tužno", priča nam Biljana, ekonomistkinja bez posla iz Nikšića.

Na ovaj problem je crnogorskom Ministarstvu prosvjete, odnosno nadležnom Savjetu za visoko obrazovanje, ranije ukazala i nezavisna međunarodna komisija, koja je prepoznala hiperprodukciju kadrova koji nijesu potrebni društvu i istakla da bi Univerzitet mogao da ukine programe koji nijesu potrebni državi“.

Pa se postavlja pitanje: da li je i kada zakazala komunikacija i saradnja Univerziteta i privrednih subjekata i da li će se obrazovni sistem Crne Gore prilagoditi tržištu rada?

Portparolka Ministarstva prosvjete Marija Jovović kaže da su u tom ministarstvu prepoznali problem velikog broja nezaposlenih visokoobrazovnih mladih ljudi i “da se u skladu sa zaključcima Vlade od juna mogu očekivati rezovi na polju upisne politike na Univerzitetu Crne Gore“.

Jovović dodaje da je dio ovog problema i to što „Ministarstvo ne može uticati na izbor i odluke studenata šta će studirati u inostranstvu, a da su zakonski obavezni da nostirfikuju njihove diplome“.

„Zbog toga će Vlada Crne Gore prilikom donošenja odluka o broju studenata koji će se finansirati iz budžeta voditi računa - prevashodno o odnosu ponude i tražnje na tržištu rada, a prema podacima dobijenim kroz istraživanja o percepciji poslodavaca o relevantnosti visokog obrazovanja i realizaciji Programa stručnog osposobljavanja osoba sa stečenim visokim obrazovanjem. Ministarstvo prosvjete može definisati upisnu politiku na državnom Univerzitetu što će djelimično riješiti pitanje neusklađenosti ponude i tražnje na tržištu rada. Međutim, moramo biti svjesni da je mladima ostavljen izbor, pa od njihove volje zavisi gdje će studirati na privatnim ustanovama ili ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore gdje se oni rukovode prevashodno ličnim potrebama i afinitetom bez obzira na mogućnost zapošljavanja sa stečenom kvalifikacijom na tržištu rada Crne Gore“, objasnila je Jovović.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG