Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora 9-tu godinu od obnavljanja državne samostalnosti, na istorijskom referendumu 21. maja 2006-te, dočekuje u svečarskom duhu, možda više nego ikada prije, o čemu svjedoče i 500 nacionalnih zastava koje se vijore ulicama Podgorice. No, ovaj dan nije samo povod za ceremonije i slavlja, već i svodjenje računa - dokle smo kao društvo stigli i gdje se kao država nalazimo?

Devetu proslavu Dana nezavisnosti, kao datuma kada je Crna Gora, poslije 88 godina, vratila državnost koju su joj oduzeli drugi, crnogorski političari dočekuju sa pomiješanim osjećanjima. Na to sa kakvim predznakom su ta osjećanja, čini se da sve manje utiče činjenica je li neko bio za samostalnu ili zajedničku državu, a sve više jesmo li kao država i društvo postigli stvaran napredak, koji se ne bilježi samo na papiru, već osjeća u svakodnevnom životu.

FOTOGALERIJA: Dan državnosti u Podgorici


Među onima koji su razočarani je Džavid Šabović, poslanik Socijaldemokratske partije, koja je od početka, zajedno sa Liberalnom savezom, baštinila ideju nezavisne Crne Gore.

“Ram bez slike. Naša država je danas to. Nije to ono što sam ja mislio, ne samo ja, nego većina nas, mislili smo da ćemo našim glasom 'DA' staviti tačku na jedan posao koji smo radili 20-ak godina. Ali, nije to to. Samo smo, izgleda, napunili džepove pojedincima, napravili smo privatnu državu, u kojoj su se malobrojni odvojili od ostalih", kaže Šabović.

Lični i politički Šabovićev jed nikako ne dijeli Predrag Sekulić iz veće članice vladajuće koalicije, Demokratske partije socijalista. Optimizam crpi iz onoga što jesu fakti, a to je napredak Crne Gore na evroatlantskom putu, što se iznova, iako sa sve više opreznosti, saopštava i na evropskim adresama.

“Možemo slobodno reći da smo bili više nego uspješni, da smo otvorili više nego polovinu poglavlja u pregovorima sa EU, da smo veoma stabilni i kada je u pitanju put u NATO integracije. I bez obzira da li taj napredak u Crnoj Gori mjerimo bruto društvenim proizvodom, prosječnom platom, stranim investicijama ili nekim četvrtim parametrom, možemo zaključiti da nijesmo iznevjerili očekivanja građana Crne Gore“, konstatuje Sekulić.

Slaven Radunović iz opozicionog Demokratskog Fronta, koji je i predsjednik parlamentarnog odbora za evropske integracije, saglasan je da je postignuto puno pomaka u dugih devet godina, ali prostor za nadahnuće i entuzijazam ne nalazi.

Slaven Radunović, foto: Savo Prelević

Slaven Radunović, foto: Savo Prelević

“Svi se trude da idu naprijed, pa tako i Crna Gora. Posebno kada je u pitanju napredak prema Evropskoj uniji, otvoreno je dosta poglavlja, uglavnom su to tehničko-administrativne prirode poglavlja. Ono što je najvažnije i što je problem ne samo od 2006-te, nego od momenta kada je Milo Đukanović preuzeo dirigentsku palicu samo u svoje ruke i ni sa kim je ne dijeli, to je apsolutni autoritarni sistem koji je podešen po mjeri jednog čovjeka. Vladavine prava u Crnoj Gori još uvijek nema“, ocjenjuje Radunović.

Najmladji poslanik u crnogorskom parlamentu, iz najmlađeg političkog subjekta, Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović kaže da je „majska Crna Gora“, san koji još nije odsanjan.

“Odnosno ona obećanja da ćemo stvoriti izuzetno kvalitetnu, modernu proevropsku državu, koja će biti nalik nekim vrlo bogatim državama EU, do sada je ostala pusta želja i pokazalo se kao jako nerealno. Crna Gora ima čime da se pohvali u spoljnoj politici i u regionalnoj saradnji, ali mnoge stvari koje se tiču unutrašnje politike, a prije svega ekonomsko-socijalne situacije, mora da podliježe ozbiljnoj kritici“, smatra Abazović.

Put ka boljoj državi

I dok svako na svoj način svodi saldo crnogorskog samostalnog državnog puta, svi dijele ista očekivanja: da Crna Gora postane demokratsko, civilizovano društvo evropskih vrijednosti, sa izgrađenim institucijama i punom vladavinom pravu. A u to dvorište ulazi se preko briselskih vrata, bila ona od Evropske unije ili od NATO-a.

"Uvjeren sam da ćemo desetu godišnjicu dočekati kao članica NATO saveza , sa jedne strane a sa druge strane, da ćemo u narednom periodu otvoriti još nekoliko poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Naravno, taj proces jeste veoma zahtjevan, ne samo u dijelu usklađivanja domaćih zakona sa zakonima EU, već i u dijelu primijene tih zakona“, komentariše Predrag Sekulić.

“Na nama je da osvojimo svoju slobodu i da konačno počnemo reforme koje će da učine ovo društvo, ovu Crnu Goru, suverenu i nezavisnu, bolju za sve njene građane, bilo kako da su glasali na referendumu", navodi Slaven Radunović.

Dritan Abazović, foto: Savo Prelević

Dritan Abazović, foto: Savo Prelević

Za Dritana Abazovića put u bolju Crnu Goru jedino vodi preko smjene aktuelne vlasti.

“Ako smo se nadali da ćemo 2006-te godine zarad cilja samostalne države, izabrati prvo državu pa demokratiju, demokratija u ovih devet godina zaista nije zaživjela u pravom smislu i sve što mi ostaje da konstatujem jeste da se nadam da ćemo desetu godišnjicu nezavisnosti dočekati u novom ruhu. Nadajmo se da če taj period biti dovoljan za nagovještaj velikih, kapitalnih promjena koje su zaista nasušno potrebne našem društvu“, kaže Abazović.

Početku tih promjena Džavid Šabović nada se već 3. juna, kada će Socijaldemokrate na svom kongresu, izborom novog šefa partije, odrediti ne samo stranačku sudbinu.

“Šta tražim? Tražim da na kongresu pobijedi Ranko Krivokapić i da mu čestitam. Ako 4. juna ne kaže ono što treba da kaže i što se očekuje od njega, a to je da bude potpuno samostalan u vođenju politike i da napravi demokratski iskorak i da krene sa ovima drugima, sa kojima je do juče to bilo nezamislivo. Samo u interesu da se Crna Gora spasi a za to ima još malo vremena“, zaključuje Šabović.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG