Dostupni linkovi

logo-print

Rožajci ne strahuju zbog spora o granici sa Kosovom


Granica između Kosova i Crne Gore

Granica između Kosova i Crne Gore

"Dan D", kako na Kosovu nazivaju sjutrašnji dan, kada bi Parlament u Prištini trebalo da, poslije više odlaganja, donese definitivnu odluku o tome da li prihvata državno razgraničenje sa Crnom Gorom, stanovnici pograničnih Rožaja, koje je na putu prema Peći, sudeći po sagovornicima RSE, čekaju bez napetosti i straha od mogućih incidenata.

U isto vrijeme iz crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nijesmo dobili odgovor na naše pitanje da li su u međuvremenu duž crnogorsko-kosovske granice podignute mjere bezbjednosti.

"Uobičajen dan, kao i svaki drugi dan. Apsolutno nema nikakvih naznaka bilo kakvih tenzija, bilo kakve vrste", ovakav je utisak u opštinskim strukturama Rožaja koje za RSE saopštava Mirza Luboder, portparol predsjednika opštine Ejupa Nurkovića.

Prema sporazumu između Prištine i Podgorice granica je žuta linija, dok kosovska opozicija tvrdi da bi granica trebala biti crvena linija.

Prema sporazumu između Prištine i Podgorice granica je žuta linija, dok kosovska opozicija tvrdi da bi granica trebala biti crvena linija.

Ako su Rožaje i Rožajci, kako se kaže, vrata dobrih odnosa između Crne Gore i Kosova, onda kako nam je izjavio Esad Plunac, odbornik socijademokrata Ivana Brajovića, nema razloga za brigu u iščekivanju epiloga sjutrašnjeg glasanja u kosovskom parlamentu, koji bi trebalo da potvrdi granicu između dvije države u blizini koje se Rožaje nalazi.

Rožaje, arhivska fotografija

Rožaje, arhivska fotografija

"Mi imamo dobru saradnju, dobre komšijske odnose. U ovom periodu mi, Rožajci, nijesmo primijetili da se dešava nekakva nervoza ili da ima zategnutih odnosa ili usporenih relacija, kretanja stanovništva iz Rožaja prema Peći. Veliki broj studenata ima iz Rožaja na Kosovu, ima porodičnih relacija. Na rubnom dijelu naše države Crne Gore stacionirani su vjekovima Albanci, koji tamo imaju katune i porodične kuće", navodi Plunac.

Ipak, prema nezvaničnim informacijama koje u Ministarstvu unutrašnjih poslova do sada nijesu potvrdili, mjere bezbjednosti duž granice dvije države su pooštrene.

Dobrosusjedski odnosi neće biti ugroženi

Pojedini štampani mediji pisali su o navodnom pojačanom prisustvu crnogorskih Specijalnih antiterorističkih jedinica duže granične linije sa Kosovom, dok su od predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića stizala uvjeravanja da je tu samo riječ o redovnim aktivnostima.

Na pitanje da li je na teritoriji Rožajske opštine ovih dana bilo uočljivo pojačano prisustvo policije, Mirza Luboder odgovara: "Mi to nijesmo primijetili, kao ni naši građani, i o tome smo saznali iz medija. Nijesmo primijetili, to sa sigurnošću mogu reći, nikave tenzije, niti naznake bilo čega da se može desiti loše. Ono što mogu potvrditi jeste da smo mi u Rožajskoj opštini zagovornici političkog dijaloga izmedju Crne Gore i Kosova i da snažno podržavamo diplomatske težnje u rješavanju ovoga spora".

Podsjetimo, Sporazumu o graničnoj demarkaciji Kosova i Crne Gore, koji je postignut prošle godine u Beču a koji je već ratifikovala Skupština u Podgorici, oštro se protivi kosovska opozicija koja do sada nije dozvolila da o tome glasa Skupština u Prištini.

U otporu prihvatanja državnih granica dvije zemlje, koje se poklapaju sa administrativnim na osnovu jugoslovenskog Ustava iz 1974. godine, posebno prednjači Pokret Samoopredjeljenje. Njegovi predstavnici 29. juna ušli su na teritoriju opštine Rožaje i postavili tablu sa oznakama kosovske države na dijelu za koji smatraju da je Sporazumom oduzet Kosovu i poklonjen Crnoj Gori, iako je ekspertska komisija, osnovana na inicijativu bivše predsjednice Atifete Jahjaga, potvrdila ispravnost razgraničenja.

Stoga Esad Plunac nema dilemu.

"Ne samo Rožajci, nego gradovi i stanovništvo koji su na rubnim djelovima kao što je lokacija Rožaja, apsolutno vjeruju u napore koje čini Vlada Crne Gore i Vlada Kosova, da će u razumnoj komunikaciji, svakako preovladati ono što su eksperti definisali, i što sigurno neće ugroziti dobrosusjedske odnose niti nas Rožajaca, niti dvije države, ili građana jedne i druge države", ističe Plunac.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG