Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora: Ćirilica neće biti 'ravnopravnija' od latinice


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Više godina unazad dio crnogorskih opozicionih struktura insistira da ćirilično pismo bude ravnopravno sa latiničnim. Činjenica je da se ćirilica sve manje viđa na javnim mjestima, a Ustavom je predviđena ravnopravnost dva pisma. Epilog je da je dio poslanika predložio Zakon o zaštiti ćiriličnog pisma u Crnoj Gori koji će obezbjeđivati ravnopravnost. Međutim kako je ocjenjeno, taj zakon neće biti prihvaćen jer se upravo njime krši Ustavna odredba o ravnopravnosti ćiriličnog i latiničnog pisma.

Inicijatori predloga Zakona o zaštiti ćiriličnog pisma u Crnoj Gori konstatovali su da je ćirilica, iako je vjekovno pismo na kojem su ispisana najveća književna djela, danas potisnuta i prijeti joj potpuna zapostavljenost. Kako je pojasnio poslanik Neven Gošović cilj predloženog zakona je obezbjeđivanje ravnopravne upotrebe ćirilice i latinice, kako u javnim pisanim dokumentima, tako i na natpisima na insitucijama i kompanijama kao i na znakovima na putevima. A za izostanak upotrebe ćirilice ovim zakonom su propisane i kazne:

„Podrazumjeva se ravnopravna upotreba ćiriličnog pisma pri ispisivanju naziva mjesta, kao i emitovanje tekstualnog dijela programa emitovanja javnog emitera RTCG i lokalnih javnih emitera. Predlogom Zakona se uvodi inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Zakona, kao i propisane novčane kazne za slučaj nepoštovanja materijalnih normi ovog zakona od strane pravnih lica kao i odgovornih lica.“

Vlada Crne Gore je ovaj predlog Zakona ocjenila neprihvatljivim jer se Zakonom o zaštiti ćirilice krši Ustavna odredba kojom je propisano da su ćirilica i latinica ravnopravni. Slobodan Filipović iz Ministarstva prosvjete je prenio stav Vlade da bi zakonski trebalo urediti ravnopravnost oba pisma koja se koriste, a ne samo ćiriličnog pisma:

„Smatramo da bi bilo suprotno navedenom Ustavnom određenju da se zakonom uređuje zaštita i upotreba samo jednog pisma, kako se to predlaže. Smatramo da predlog Zakona o zaštiti ćiriličnog pisma ne treba prihvatiti.“

Dijelu poslanika vladajuće koalicije generalno nije jasno zbog čega je predložen Zakon o zaštiti ćiriličnog pisma, prije svega iz razloga što niko ne brani građanima i institucijama da koristi pismo za koje se opredjeli pa i ćirilicu. Tako je Srđa Popović poslanik Demokratske partije socijalista ocjenio da se iza predloga zakona kriju politički razlozi:

„Ko nama brani da ravnopravno koristimo jedno i drugo pismo. Evo ja pišem ćirilicom. Naša djeca počinju da se obrazuju na ćirilici. Znači li to da za ravnopravnost moramo da uvedemo, da jedno slovo učimo ćirilicom, a drugo latinicom? I tako da zastupamo ravnopravnost jednog i drugog pisma?“

Andrija Popović iz Liberalne partije je ukazao da se radi o potpuno privatnom pravu građana da koriste pismo koje žele. On je ukazao da osim problema ćirilice i latinice, u Crnoj Gori postoji problem korišćenja jotovane i nejotovane verzije crnogorskog jezika:

„Svi moji preci su govorili jotovanom varijantom crnogorskog jezika. I ja govorim. A evo prije par dana čujem, moja kćerka govori nejotovanom varijantom. Pa kako ja da nju naćeram, treba li da joj kažem moraš da govoriš kao svi tvoji preci...? Dakle to je privatna stvar svakoga.“

Optužujući Vladu da nije analizirala stepen korišćenja dva pisma, Jelisava Kalezić iz Demokratskog fronta je konstatovala da u Crnoj Gori ćirilica odumire, a da će to imati štetne posljedice po kulturni identitet:

„Crnoj Gori se pravi velika kulturna šteta gubitkom ćiriličnog pisma. U sljedećem koraku će se naći neko ko će da prisvoji Oktoih. Zašto? Zato što mi nećemo imati dokaza kroz potpise ljudi čiji je Oktoih. Da li to hoćemo.“

Draginja Vuksanović iz Socijaldemokratske partije je ocjenila da pismo kojim se neko služi ne predstavlja kulturni identitet:

„U obrazloženju Zakona ste stavili, 'ćirilica je bila i ostala jedna od osnovnih odrednica našeg identiteta'. Ja lično ne doživljavam ćirilicu ili latinicu kao dio mog identiteta. Moj identitet u pravnom saobraćaju određuje moje ime i prezime, moje državljanstvo, pitanje prebivališta i boravišta. A u mojoj moralnoj biti, moj identitet određuje moje nacionalno i vjersko opredjeljenje.“

Većina u Odboru za prosvjetu i nauku se izjasnio protiv predloga Zakona o zaštiti ćirilice i predložiće Skupštini da ga ne usvoji.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG