Dostupni linkovi

Dosije Mladić: Mogu li suđenja sprečiti nove zločine


Ratko Mladić u haškoj sudnici, juni 2011.
Ratko Mladić u haškoj sudnici, juni 2011.
Američki memorijalni muzej holokausta najavio je projekat pod nazivom "Dosije Mladić" u okviru kog će objaviti temeljne izveštaje sa suđenja Ratku Mladiću u Haškom tribunalu. U zemljama regiona još nije sprovedena ni jedna slična akcija suočavanja sa prošlošću, iako su ratni zločini devedesetih počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije.

Cilj projekta United States Holocaust Memorial muzeja iz Vašingtona je da ispita da li sudjenje Ratku Mladiću u Haškom tribunalu, kao i ostali slični procesi, mogu sprečiti zločine u budućnosti.

Majkl Dobs
Projekat vodi saradnik tog muzeja Majkl Dobs, bivši dopisnik Vašington posta, koji će pratiti poces u Hagu, i putovati u Srebrenicu, Sarajevo i Beograd, gde će intervjuisati žrtve i saradnike Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske optuženog za genocid i ratne zločine.

Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, rekla je za naš program da su projekti suočavanja sa prošlošću, kao što je ovaj vašingtonskog muzeja, dragoceni jer doprinose širenju činjenica koje će, izmedju ostalog, utvrditi i sud.

“Šteta je samo da je taj projekat toliko daleko od naših prostora, i od Srebrenice, i od Srbije, i od Bosne i Hercegovine… Mi smo stalno u potrazi da ovde imamo neke forme suočavanja sa zločinima, tu gde se nalaze žrtve, i gde se nalaze i svi oni koji su pomagali Ratku Mladiću. I nikako da dodjemo do nekog adekvatnog instrumenta koji bi uznemirio sve nas na ovim prostorima. Da se onda tom temom i mi pripremamo za sudjenje na najozbiljniji način”, kaže Nataša Kandić.

Memorijalni muzej holokausta iz Vašingtona saopštio je da će u okviru projekta “Dosije Mladić” objavljivati dokumente, video snimke, kao i presretnute telefonske razgovore koji bacaju svetlo na ličnost optuženog Ratka Mladića.

Važno za nove generacije

Velimir Kazimir Ćurguz, direktor medijske arhive Ebart, veruje da je jedna od najbitnijih osobina takvih projekata to što sprečavaju zaborav.


“A ovde se stvari strašno brzo zaboravljaju. Ne samo da se zaboravljaju zločini koje smo počinili prema drugima, nego se zaboravljaju i zločini koje smo počinili u okviru sopstvene nacije. Tako da svako sabiranje i prikupljanje dokaza, činjenica i podataka, od fotografija, izjava, različitih vrsta snimaka, do rekonstrukcija, od izuzetnog je značaja i važnosti”, kaže Velimir Kazimir Ćurguz.

Ratko Mladić, ratni komandant Vojske Republike Srpske, optužen je pred Haškim tribunalom za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata u Bosni i Hercegovini.

Samo neki na listi Mladićevih zločina su, kako se navodi u optužnici, ubijanje pod njegovom komandom bošnjačkih civila u zločinu u Srberenici, granatiranje Sarajeva, ubijanje civila iz snajpera sa okolnih brda tokom opsade grada, kao i odgovornost za logore "Omarska", "Keraterm", "Manjača" i "Trnopolje".

Nataša Kandić kaže da su, zbog tih i svih drugih zločina, upravo na prostoru bivše Jugoslavije najpotrebnije inicijative i akcije suočavanja sa prošlošću.

“Neophodno je da sakupimo sve činjenice koje su sudovi utvrdili, ali da tome dodamo i svedočenja žrtava, i da se sa tim zapravo suočimo. I to je jedini način koji ima potencijal da pozitivno utiče na razmišljanje ljudi. Na kraju više neće biti poricanja, nego ćemo biti suočeni sa glasom i iskustvom žrtava, i to je jedini način da prestanemo da poričemo da su se zločini dogodili. Da govore žrtve sa Kosova, iz Knina… I svim ljudima sa teritorije bivše Jugoslavije to mora biti naš odgovor koji onda ima snagu da spreči buduće zločine”, naglašava Nataša Kandić.

Velimir Kazimir Ćurguz zaključuje da su dokumentovnaje zločina i spoznaja prošlosti ključni i za neke nove generacije:

“Jer to zaustavlja dalje razaranje, mržnju i nasilje. To jeste cilj budućnosti. A naravno da će u takvoj budućnosti istorija i prošlost biti veoma važni.”
XS
SM
MD
LG