Dostupni linkovi

logo-print

Crkva osporava, vlast očekuje usvajanje zakona o partnerstvu


Skup protiv ulaska definicije braka u Ustav

Skup protiv ulaska definicije braka u Ustav

U petak se završava javna rasprava o Vladinom Nacrtu prijedloga Zakona o životnom partnerstvu. Katolička crkva i inicijativa „U ime obitelji“ već su počeli osporavati taj zakon, međutim u vladajućoj koaliciji vjeruju da će Ustavni sud podržati ovaj zakon, a kažu kako imaju sasvim dovoljnu potporu za njegovo izglasavanje u Saboru.

To nije naš odgovor na referendumsku pobjedu inicijative „U ime obitelji“ bliske Katoličkoj crkvi, već projekt koji već dugo spremamo, kažu u vladajućoj koaliciji o Nacrtu prijedloga zakona o životnom partnerstvu. On bi regulirao prava istospolnih parova, a životno partnerstvo se od braka razlikuje imenom i nemogućnošću usvajanja djece. O sadržaju prijedloga Zakona za RSE govori koordinator „Zagreb Pridea“ i član radne grupe za ovaj zakon Marko Jurčić:

Istopolni brakovi u svetu

- EVROPA: Belgija, Holandija, Norveška, Španija, Švedska, Portugal, Island, Danska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo (samo u Engleskoj i Velsu). Holandija je prva zemlja na svijetu koja je priznala istopolne brakove 2001. Ovih devet država u potpunosti izjednačavaju istopolne i heteroseksualne brakove, uključujući tu i roditeljska prava, odnosno prava na usvajanje dece.

- AMERIKA: Kongres je 1996. godine usvojio zakon kojim se sprečava upotreba 4. člana ustava, poznatijeg kao Full Faith and Credit Clause da se istopolni brak „unese“ u države koje su ga ranije već odbile. U SAD 31 država ustavom zabranjuje priznavanje istopolnih brakova, dok ga dozvoljavaju Massachusetts, Connecticut, Iowa, New Hampshire, New York, Vermont, Maine, Maryland, Washington, Rhode Island kao i District of Columbia priznanju istopolne brakove. California, New Jearsey, Colorado, Illinois, Nevada i Oregon priznaju domaća partnerstva, a Hawaii ima zakon o recipročnim beneficijama.

Kanadski Parlament doneo je zakon o Građanskom braku, 20. jula, 2005., kojim se na nacionalnom nivou istopolni brak izjednačavao sa ranije postojećim brakom između osoba različitih polova. Kanada je jedina država, čiji zakon ne zahteva da su osobe koje se venčavaju državljani/državljanke Kanade, pa se veliki broj istopolnih parova venčao u Kanadi, bez obzira na to da li se njihv brak priznaje u njihovim državama. Prilikom imigracije ili dobijanja državljanstva, ne pravi se razlika između istopolnih i heteroseksualnih parova.

- JUŽNA AMERIKA i AUSTRALIJA: U Argentini, Urugvaju i Brazilu priznaju istopolne brakove. Australija ne priznaje istopolne brakove, mada postoje razni oblici građanskih zajednica istopolnih parova.

- AFRIKA: Parlament Južnoafričke republike je 14. novembra, 2006. doneo novi zakon kojim se priznaju istopolni parovi.

- AZIJA: U Kini, Na Filipinima, Tajvanu i u Kambodži bilo je rasprava i predloga za prihvatanje istopolnih brakova, ali ni jedna od pomenutih zemalja nije ih usvojila.
„Istospolni parovi koji žive u Hrvatskoj moći će svoje osobne, privatne živote urediti na vrlo dobar i zadovoljavajući način, osim što svoje obitelji neće moći planirati preko posvajanja. Dakle, morat će se snalaziti na sve ostale načine onako kako su se snalazili do sada – dogovorom, planiranjem, umjetnom oplodnjom, pojedinačnim usvajanjem itd.“

Životno partnerstvo sklapat će se pred matičarom uz dva svjedoka. Nema usvajanja djece, ali ako je jedan partner roditelj djeteta, drugi može postati skrbnik. Odredbe o uzdržavanju i partnerskoj stečevini iste su kao kod braka - sve što partneri steknu u partnerstvu dijeli se na pola, a što je svaki partner unio u brak ostaje njegovo. Kod nasljeđivanja vrijedi da životnog partnera prije svih nasljeđuju njegova djeca, djeca nad kojom ima partnersku skrb i životni partner - na jednake dijelove. Porezni propisi i porezne olakšice jednako se primjenjuju na životnog partnera kao što je to i kod bračnog partnera, isto kao i za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Stranac koji je sklopio životno partnerstvo s hrvatskim državljaninom može na temelju toga i sam steći hrvatsko državljanstvo.

Inicijativa „U ime obitelji“ i Komisija Justitia et pax Hrvatske biskupske konferencije tvrde da će Hrvatska biti jedinstvena u Europi po potpunom izjednačavanju braka i životnog partnerstva, i da to dovodi do pravne nesigurnosti. Druga je njihova primjedba da Vlada laže oko partnerskog skrbništva.

„To je institut koji je sadržajno identičan posvojenju, te se stavljanjem drugačijeg naziva zavarava javnost“, kaže tajnik Komisije Gordan Črpić.

Stjecanje političkih bodova

Ministar uprave Arsen Bauk kaže kako je partnersko skrbništvo važno ako jedan od partnera - koji je biološki roditelj – umre.

„Moj stav je da je puno bolje za dijete – a to će ocijeniti sud – da to dijete nastavi živjeti s osobom s kojom je živjela, nego da ode u dom.“

Što ako katolička desnica pošalje ovaj zakon na ocjenu ustavnosti?

„Ja sam 100 posto uvjeren da bi zakon prošao test ustavnosti u ovakvom ili bilo kojem drugom obliku“, navodi Bauk.

Također, on vjeruje da će neke oporbene stranke odoljeti sirenskom zovu stjecanja političkih bodova na manjinskim pitanjima i da će zakon u Saboru dobiti vrlo široku potporu.

I „Zagreb pride“ i ostale LGBT udruge najavljuju nastavak borbe za potpuno izjednačavanja ove zajednice s brakom. Jurčić kaže kako je Katolička crkva zbog manjkavog zakonodavstva sa manje od četvrtinu glasova izmjenom Ustava napravila golemu štetu, ali da je u stvari pokazala koliko je slaba, jer je uz angažman najteže artiljerije od kardinala i biskupa do najnižeg svećenika i uz potporu HDZ-a dobila svega 950 tisuća od gotovo 4 milijuna deklariranih katolika.

„Dakle, ovdje se pokazalo da Katolička crkva nema više pravo tvrditi da govori u ime 90 posto hrvatskih građana!“

Jurčić podsjeća da je LGBT zajednica do pred koju godinu jedva uspijevala skupiti tisuću ljudi na „prideovima“, a da su se socijaldemokrati bojali reći da ih podržavaju.

„A sada imamo situaciju da je gotovo pola milijuna ljudi na našoj strani! Unatoč jasnim pokazateljima da ćemo izgubiti svejedno su izašli na referendum i glasali protiv. Mislim da na tome treba graditi dalje i da je to najbolja vijest iz cijele ove referendumske priče.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG