Dostupni linkovi

logo-print

Coworking space – pokretanje nove ekonomije


Coworking prostor u Travniku

Coworking prostor u Travniku

Zahvaljujući grupi entuzijasta, mladi u Travniku dobili su poslovni ambijent poznat kao 'coworking space', koji im pruža šansu da unaprijede vještine neophodne na globalnom tržištu rada. Coworking prostor temelji se na umrežavanju različitih profesionalaca u zajedničkom radnom prostoru, koji dobiju po pristupačnim cijenama, što se pokazalo uspješnim načinom poslovanja širom Evrope.

Osamnaest talentiranih Travničana zajednički radni prostor će narednih mjeseci koristiti za edukaciju i suradnju na osmišljavanju i realizaciji poslovnih ideja. Jedan od osnivača coworking prostora u Travniku, Nedim Šabić, kaže da su primjeri ovakvog poslovanja veoma popularni u Evropi, jer zbog nižih cijena za korištenje ureda i opreme, olakšavaju pokretanje vlastitog ili unaprjeđenje postojećeg poslovanja.

Šabić kaže da će mladima u Travniku biti omogućena i besplatna edukacija iz online marketinga, programiranja i dizajna, a najupješnijima će to biti i ulaznica na globalno tržište rada.

Nedim Šabić

Nedim Šabić

„Coworking space je prvenstveno nešto što gura poduzetnike. Mi smo uspostavili članarinu koja je manja od najjeftinijeg poslovnog prostora u gradu, zajedno sa režijama. To je ono da dobijete svoj desk, imate stolicu i sto, a ono što je vanredno jeste da dobijete besplatno edukaciju koja se inače plaća nekoliko hiljada maraka. Ako uspješno završe tu edukaciju, mi garantujemo posao. Na primjer, čovjek koji programira aplikacije za Iphone, on može računati sa početnom platom od 3.000 maraka.“

Među više od 200 prijavljenih za rad i edukaciju u zajedničkom prostoru, bilo je zainteresiranih za programiranje, dizajn i marketing, a nakon testiranja izabrano je osamnaest najboljih. Šabić ističe da se u drugoj fazi projekta očekuje da grupe sa dobrim poslovnim idejama pokrenu vlastitu kompaniju.

„Najuspješniji takav projekat je u Tuzli, zove se 'Bit centar'. Oni su na kraju uspjeli da inkubiraju unutar dvanaest godina čitavih 50 firmi, od kojih 49 dan-danas postoji. Mi ćemo na osnovu njihovog sistema, koji su oni nama prenijeli i jako nam puno pomažu, uraditi vrstu filtriranja, tako da i mi uspijemo u nakani da od coworking spacea napravimo u drugom koraku inkubator, dakle, mjesto gdje firme koje poniknu iz coworking spacea imaju svoje prostorije da rade na globalnom tržištu.“

Svoju poslovnu šansu u ovom projektu vidi i Ivan Kapetan koji kaže da mladima u Travniku ni formalno obrazovanje niti institucije vlasti ne pružaju mnogo prilika za napredovanje.

„Namjera je da učimo od velikih ljudi. Smatram da će biti veliki kapaciteti i da imam šanse i mogućnosti da odavde izađem sa boljim znanjem. Želim svoje znanje web dizajna unaprijediti. Student sam, neću imenovati fakultet, i smatram da sam u tu ustanovu došao sa većim znanjem nego što bih izašao, a nema nekog drugog mjesta gdje se može naučiti neke stvari.“

Coworking space

Coworking space

Pokretači coworking poslovanja u Travniku kažu da ovaj projekt može doprinijeti i zaustavljanju iseljavanja mladih eskperata iz BiH, tako što će im se, kako kaže Salim Šabić, omogućiti da da iz svoje lokalne zajednice postanu dio globalnog poslovnog tržišta.

„Mi ovdje hoćemo da napravimo okruženje puno energije i entuzijazma. Znamo situaciju da nam mladi ljudi masovno odlaze, a to je pogotovo evidentno u Travniku. Već imamo naznake da dosta investitora i informatičkih kompanija, prvenstveno iz Njemačke, koje žele da sarađuju sa nama, ovdje, da naše znanje prodajemo njima. Ali prednost je u tome što niko ne mora da seli, napušta porodicu, da napušta prijatelje, nego ovdje radi, a takoreći prima njemačku platu.“

U to da je coworking poslovanje u mnogim zemljama Evrope rezultiralo otvaranjem uspješnih kompanija, uvjerio se i Armin Konjalić, regionalni direktor East-West Digital Newsa. Konjalić smatra da će i mladima u Travniku to otvoriti nove poslovne horizonte i ohrabriti ih da kroče vlastiti poduzetničkim putem.

„Nakon prvih projekata tu će se stvoriti transnacionalni investicijski fondovi i odavde će se vjerovatno voditi neke internacionalne firme. Ja očekujem kroz pet godina da će se tu stvoriti jedna mikroekonomija, gdje mladi zarađuju novac i neće više razmišljati o tome šta se dešava u politici niti će zavisiti od toga da li je stanje u državi dobro ili loše. Jednostavno, oni će biti pokretači jedne nove ekonomije.“

  • 16x9 Image

    Marija Augustinović

    Novinarstvom se profesionalno počela baviti 2007. godine u redakciji Novinske agencije ONASA u Sarajevu. Nakon višegodišnjeg iskustva u agencijskom novinarstvu, angažirana je u radijskom i web novinarstvu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG