Dostupni linkovi

Čistka na Beogradskom univerzitetu?


Zgrada Rektorata Beogradskog univerziteta
Zgrada Rektorata Beogradskog univerziteta
Šta se to događa na Beogradskom univerzitetu, da li je to početak čistki, nalik na ono što se dogodilo pred kraj devedesetih, ili mnogo ranije, sredinom sedamdesetih? To pitanje kola među profesorima i studentima povodom sasvim neočekivanih odluka da se jednom broju profesora ne produži radno angažovanje na koje po zakonu imaju pravo nakon ispunjenih uslova za penziju.

Dodatnih nekoliko godina za završavanje akademskih poslova, gotovo svi dobijaju, a zaredom nekim od čuvenih profesora je to u poslednje vreme uskraćeno. Tim povodom peticiju kojom se traži poništavanje takve odluke koje je doneo Senat Univerziteta, potpisalo je više od 40 uglednih profesora.

“Krajem juna ove godine na Univerzitetu u Beogradu se dogodio neverovatan slučaj, koji po karakteru i mogućim posledicama podseća na obračune sa univerzitetskim profesorima koji su vođeni u doba vladavine Mire Marković i Slobodana Miloševića”, napisao je profesor Vladimir Pavićević kada njegovom kolegi profesoru Milanu Podunavcu nije produžen radni staž.

Naime, uz neke proceduralne marifetluke, Senat BU najpre je doneo odluku o produženju radnog angažovanja za 16-oricu vremešnih profesora, a onda se za trojicu glasalo tajno i oni su poslati u penziju. Prethodile su sumnjive optužbe sa sumnjvim potpisima studenata i blaćenja po tabloidima.

Reč je o bivšem dekanu Fakulteta političkih nauka (FPN) MIlanu Podunavcu, profesoru Nenadu Kecmanoviću i profesorki Dragani Dulić. Profesor FPN Čedomir Čupić kaže da može da padne senka sumnje da je to neka osveta za 90-te godine.
Dragana Dulić, foto: Medija centar Beograd
Dragana Dulić, foto: Medija centar Beograd

U peticiji, njihove kolege kažu „da je u ovim slučajevima Senat odlučivao na osnovu vanakademskih razloga, a oni su „nepatriotski stavovi profesora Rajića o Kosovu, ideološki nepodobna literatura koju koristi profesorka Dulić i njeno podržavanje Parade ponosa (o čemu je RSE detaljno izvestio), virtuelna peticija studenata protiv profesora Podunavca i Kecmanovića.“

Profesor FPN Đorđe Pavićević nije mogao da objasni zašto je Senat ignorisao pozitivno mišljenje matičnih fakulteta i studentskih organizacija, a poverovao neproverenim peticijama na kojima je, kaže sagovornik RSE, čak je našao i svoje ime.

„Od nekoliko stotina ljudi kojima produžavaju radni odnos, odjednom se kola lome na nekoliko veoma poznatih i uglednih ljudi. Očigledno je nekoliko uticajnih dekana o verovatno neko iz rektorata vodio tu kampanju. Ali, ja ne mogu nekome da pripišem neke motive, osim što mogu reći da nisu ni akademski niti struke, niti onoga što bi Univerzitet trebalo da radi“, naveo je Pavićević.

Moralna snaga ili posrnuće

Dekan FPN Ilija Vujačić kaže da je motiv – lična osveta.

On ne misli da su u pitanju čistke već lični motiv.

„Postojala je neka vrsta koncentrisane akcije od nekih članova Senata. Očigledno, ako se organizuje takva jedna akcija i ako se ima očigledna podrška u Rektoratu, onda to ide tako kako ide, na žalost“, kaže dekan FPN Ilija Vujačić koji se suprotstavio ovakvoj odluci napisavši veoma pozitivno mišljenje o tim profesorima.
Čedomir Čupić, foto: Saša Čolić
Čedomir Čupić, foto: Saša Čolić

“Nikada više ne bi smelo da se desi da najbolji među nama, umesto da budu nagrađivani za svoj rad, bivaju izloženi poniženju. Slučaj Milana Podunavca ne bismo smeli da odspavamo; ishod ovog slučaja biće merilo akademske i moralne snage ili pak posrnuća Univerziteta u Beogradu”, apelovao je profesor Vladimir Pavićević.

Podsećamo da je sve počelo još pre nekoliko meseci kada je, sada već pokojni profesor Ljubiša Rajić poslat u penziju. Javnim glasanjem je odlučeno da mu se ne produži radni staž do zakonskog maksimuma. Profesora Rajića šira javnost zna kao bespoštednog borca protiv Miloševićevog režima i rata u 90-im godinama i kritičara svake vlasti koja ne poštuje demokratska pravila igre, a u stručnim krugovima on je veoma cenjen profesor skandinavistike, osnivač te katedre, čuveni prevodilac, počasni član norveške Akademije nauka. A na domaćem terenu nisu mu dali da dogura više od vanrednog profesora. I sve to nije bilo dovoljno. U vreme kada se već borio sa bolešću i nadao da će uspeti da završi započete poslove na fakultetu, stigla je vest da je nepoželjan. Ni njemu nije produžen radni staž. Njegov kolega sa FPN dr Čedomir Čupić za RSE kaže da je ta odluka skandalozna.

„Ljubiša Rajić je jedno od naših najvećih imena, kada je u pitanju Univerzitet. To je bilo šokantno. To je pokazalo da nešto na BU nije u redu. I da se nešto krije iza odluke da ne izaberu jednog od najboljih profesora, sa najboljim kvalifikativima i plus toga neophodnih, jer je jako mali broj ljudi koji se bavi skandinavskim jezicima. Ostaje tamna mrlja, senka na BU", ocenjuje Čupić.

Zato profesor Čupić rezignirano kaže:

„Po svoj prilici, ovde važi obrazac o kome je Andrić pisao, da ćutolozi na ovim prostorima koji se saginju, koji su nevidljivi, najbolje prolaze.“
XS
SM
MD
LG