Dostupni linkovi

logo-print

Ćirilica u Vukovaru opet na čekanju


Sa protesta u Zagrebu u aprilu 2013.

Sa protesta u Zagrebu u aprilu 2013.

Gradsko vijeće Vukovara izmijenilo je Statut grada. Na gradskim javnim ustanovama, ulicama i trgovima više nisu predviđeni natpisi na ćirilićnom pismu, predviđeni Statutom iz 2009. godine. I tada i sada gradsku većinu činili su vijećnici HDZ-a. Tada je Hrvatska aplicirala za članstvo u Evropskoj uniji, sada je članica. Istodobno, na državnim ustanovama ti natpisi ostaju (ako ih noćni razbijači ne polome), jer nisu u gradskoj nadležnosti. Što se prava srpske nacionalne manjine tiče, ona su uglavnom individualna. Jamči se pravo na himnu, pravo na podnošenje službenih dokumenata na ćirilici, pravo na komunikaciju srpskim jezikom, pravo na pohađanje nastave na srpskom jeziku, pravo da zatraže pravne dokumente ispisane ćirilicom, uz naknadu od 20 kuna. Gradski vijećnici mogu tražiti i da im se službeni dokumenti dostavljaju na tom pismu. To moraju zatražiti svaki put pismeno, a udovoljit će im se ako u budžetu bude novaca.

Statutom je predviđeno da Gradsko vijeće svakog listopada razmatra ''dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Vukovara, te da u skladu s raspravljenim i donesenim zaključcima donosi odluku o mogućnosti, odnosno potrebi proširivanja opsega osiguranih individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine koji žive u Gradu Vukovaru novim pravima''. Najmanje svake druge godine donosit će se dopuna Statuta kojom se Srbima u Vukovaru ''priznaju prethodno dogovorena nova prava''.

Gradonačelnik Ivan Penava, obrazlažući izmjene Statuta, za sve je probleme u vezi s ćirilićnim natpisima u Vukovaru optužio Milanovićevu Vladu za koju tvrdi da je ''nepotrebno i zlonamjerno nametnula problematiku dvojezičnosti i tako napravila prosvjede, nerede i dodatno razjedinjenje među stanovnicima''.

HDZ-eova većina smatra da je ovakvim izmjenama Statuta ispunila odluku Ustavnog suda iz kolovoza prošle godine. Ustavni sud tada je zabranio raspisivanje državnog referenduma o službenoj upotrebi ćirilice kojeg je inicirao militantni Stožer za obranu hrvatskog Vukovara i prikupio impozantnih više od 600.000 potpisa. Istom odlukom Sud je lokalnim vlastima u Vukovaru naložio da u roku od godinu dana donesu propise kojima bi se regulirala ta upotreba u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH.

Gradsko vijeće donijelo je odluku većinom od 11 prema 10 glasova. Srpski predstavnici najavili su žalbu Ministarstvu uprave, držeći da je novi Statut protuustavan, te da smanjuje stečena prava. Najavili su i da će svoju predstavku napisati ćirilićnim pismom. Upoznat će i relevantne inozemne adrese.

Za očekivati je da će potom Vlada RH zatražiti mišljenje Ustavnog suda o ustavnosti novog vukovarskog Statuta. Ukoliko ga Ustavni sud obori, slijedi raspuštanje Gradskog vijeća.

U trenutku pisanja ovog teksta protekao je tek jedan (i to ljetni) dan od donošenja novog Statuta Vukovara. Političke reakcije treba pričekati. Oglasilo se Ministarstvo vanjskih poslova Srbije, najavljujući protestnu notu Hrvatskoj zbog negiranja ravnopravnosti upotrebe jezika i pisma. Hrvatsku se upozorava da je dužna poštovati međunarodno preuzete obaveze.

I tako je ćirilica u Vukovaru opet na čekanju. Milanovićeva je Vlada prije dvije godine naprosto krenula u provođenje zakona, a uporište je imala i u važećem vukovarskom Statutu grada, te je pokušala na ustanove državne vlasti postaviti natpise na oba jezika i pisma. U više hrvatskih gradova i općina takve table već godinama postoje. U burnim i nasilnim događanjima rušene su ćirilićne table, a ćirilicu proglašavalo ''okupatorskim pismom''. Osim u Vukovaru, razbijani su natpisi u desetak mjesta. Crkva i HDZ podržali su suspenziju primjene zakona, a sve u ime posebne osjetljivosti za Vukovar i njegova stradanja. Na nacionalističku histeriju nisu se obazirali.

Ustavni je sud u obrazloženju svoje odluke o nedopuštenosti referenduma o ćirilici izrijekom napisao: ''Tražiti raspisivanje referenduma s porukom da se ćirilica u Gradu Vukovaru 'doživljava kao simbol stradanja' duboko je uznemirujući čin koji napada pismo kao univerzalnu civilizacijsku tekovinu čovječanstva koja određuje sam identitet hrvatske ustavne države. Iz te poruke izvire iracionalnost na koju se treba upozoriti''.

I što sada? Iracionanost je izgleda pobijedila. Jezik i pismo kao univerzalno pravo svakog čovjeka i naroda, ponovno su na teškoj kušnji. Hrvatska ne može biti demokratska država dok ih ne osigura svim građanima.

Vukovarsko gradsko vijeće raspravljat će jednom godišnje o dosegnutom stupnju ''razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga'' i eventualno proširivati prava građanima srpske nacionalnosti. Prevedeno, većina će odlučivati koliko prava manjini hoće dati. Je li to smisao neotuđivih ljudskih prava? HDZ je domislio kako da doskoči odluci Ustavnog suda. Ustavna stručnjakinja Sanja Barić kaže da je odluka Gradskog vijeća Vukovara možda formalno u okvirima odluke Ustavnog suda, ali je to na fiškalski način – suprotna je njenom duhu i intenciji.

Vrući krumpir opet će najvjerojatnije doći u ruke Ustavnog suda. U međuvremenu, hrvatski politički korpus trebao bi se probuditi iz ljetne omare. Jer, pitanje ravnopravnosti tiče se svakoga.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG