Dostupni linkovi

logo-print

Čirgić: Njegoš je pjesnik i takvog ga treba tretirati


Adnan Čirgić, foto: Vijesti.me

Adnan Čirgić, foto: Vijesti.me

Jedan od događaja koji je obilježio proteklu sedmicu u Crnoj Gori svakako je pismo 72 crnogorska intelektualca koji su uputili pismo Skupštini Crne Gore u kojem su protestvovali protiv zloupotreba Njegoša i njegovog djela u dnevnopolitičke svrhe.

Ne možemo kriviti Njegoša zbog ratnih zlikovaca i zločinaca koji su u rat išli citirajući njegove stihove, kaže u intervjuu za RSE direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost, doktor Adnan Čirgić.


RSE: Vi ste jedan od 72 crnogorska intelektualaca koji su uputili otvoreno pismo Skupštini zbog zloupotreba Njegoša i njegovog djela, čega smo svjedoci naročito posljednjih mjeseci. Rijetko se u Crnoj Gori, o nekom pitanju, zajednički oglasi ovako impozantan broj javnih djelatnika. Kako konkretno Vi gledate na, posljednjih mjeseci naročito, intenziviranu upotrebu Njegoša u dnevno političke svrhe, skoro pa svih političkih aktera?

Čirgić: Ove jubilarne godine gotovo da nije bilo dana kad Njegoš nije bio prisutan u svim našim medijima. O njemu su govorili i zvani i nezvani, znani i neznani, o njemu se raspravljalo između dviju krajnosti - Njegoš anti-islamista i Njegoš promoter crnogorskog multikulturalizma.

Njegoš naravno nije ni jedno ni drugo, niti anti-islamist, niti promoter crnogorskog multikulturalizma. Njegoš je pjesnik romantizma XIX vijeka, pjesnik Crne Gore koja teži potpunom oslobođenju i kao takvog ga treba tretirati.

Ova me inicijativa više nego obradovala. Neupućeni bi na osnovu površinskog stanja i prisustva raznih ljudi koji su govorili o Njegošu ove godine mogli pomisliti da u Crnoj Gori radi nekoliko desetina Njegošologa, međutim činjenično stanje je daleko od toga.

Crna Gora nažalost nema nijednog jedinog Njegošologa mlađe ili srednje generacije. Kad nema stručnjaka, onda govore nestručnjaci koji nestručno tretiraju Njegoša i tako ga nestručno predstavljaju našoj javnosti. Zbog toga je ta inicijativa bila više nego potrebna i mene je baš obradovala.

RSE: Nedavno je književnik Milorad Popović rekao da svaki Crnogorac ima potrebu da nešto kaže o Njegošu.

Čirgić: Upravo je tako i bilo ove godine.

RSE: Njegoševo djelo nije prvi put zloupotrebljeno, osim toga svojataju ga i crnogorska i srpska kultura. Može li se reći da postoje dva aspekta ovog problema ili možda čak i više?

Čirgić: Malo bih preformulisao to što ste rekli. Crnogorska kultura ga ne može svojatati jer je on nje, a ono što nije samo crnogorsko, to je svjetsko. O tome najbolje svjedoči ogroman broj bibliografskih jedinica, ne samo naših Njegošologa, nego i stranih. Njegoš je svjetski pisac, prije svega crnogorski. Srpska kultura ga svojata, kao što svojata sve crnogorske vrijednosti, tako da to ni ne zaslužuje neki poseban komentar.

RSE: Ali to zna često biti zloupotrebljeno. Jedna od najopasnijih zloupotreba Njegoša, odnosno njegovog djela, je svakako ona s početka 90-tih prošlog stoljeća, koja je na žalost imala teške posljedice, zločine i etnička čišćenja. Upravo to je razlog zbog čega politički predstavnici manjinskih stranka, poput Bošnjačke, zaziru od bilo kakvog slavljenja Njegoševog djela. Kako na to gledate?

Čirgić: Ne možemo kriviti Njegoša zbog ratnih zlikovaca i zločinaca koji su u rat išli citirajući njegove stihove. Oni su te stihove vadili iz konteksta Njegoševa djela. Oni su bili zločinci i tražili su u tom djelu ono što njima može koristiti.

Mogli su u tom djelu naći i druge stihove: „O Stambole zemaljsko veselje, kupo meda, goro šećera, Bog iz tebe samo begeniše črez proroka sa zemljom vladati.” Ili: „Kakva vjera sa ovom da se mjeri, kakav oltar bliže neba stoji?” To sve Njegoš kaže za Islam. Mogli su naći do savršenstva lijepe svatovske pjesme o muslimanskoj djevojci. Mogli su, s druge strane, naći kod Njegoša i stihove koji su upereni protiv hrišćanstva: „Ilderime svečev buzdovane” ili „Al’ ti prosto dinovo mlijeko kada Bosni salomi rogove”. I kada kaže: „Vuci su ti ljuto pogladnjeli, nek ti sine sablja damaskija, da ne laju paščad na Proroka”. Sve je to Njegoš.

Problem je u onima koji su iz konteksta Gorskoga vijenca vadili ono što njima odgovara i Njegoša predstavljali kao genocidnog pisca. Njegoš je mnogo iznad toga. Kao pjesnik XIX vijeka, pjesnik romantizma, piše dramski tekst Gorski vijenac, a svaki dramski tekst se zasniva na nekom sukobu. U njemu je fiktivni sukob između takozvanih Turaka, odnosno islamiziranih Crnogoraca i Crnogoraca pravoslavaca. Taj fiktivni sukob je osnov tog književnog djela, a ne osnov za genocide koji su počinili zlikovci iz nekadašnje Jugoslavije.

RSE: U odgovoru na prethodno pitanje ste rekli da se Njegoš zapravo tumači na pogrešan način. Kao direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost također ste bili profesor na Katedri za Crnogorski jezik i književnost. Kako danas tumačiti Njegoševo djelo na valjan način?

Čirgić: Njegoša se tumači pogrešno, upravo zbog toga što je vrlo malo stručnjaka koji bi se njime bavili. Rekao sam već da stručnjaka mlađe ili srednje generacije kod nas nema, a onda amateri stupaju na scenu i samim tim Njegoš postaje sve ono što nije.

Mi smo u Institutu za crnogorski jezik i književnost, računajući upravo na male snage današnjice, koje bi se mogle baviti Njegošem, odlučili, ili da se ne bavimo ničim što ima veze sa njim, ili da pružimo nešto što može biti pravi doprinos njegošologije i njegovom jubileju. Računajući na postojeće snage, jedino što smo mislili da se može uraditi jeste da se angažuju reprezentativni crnogorski bibliografi, renomirani stručnjaci, i da se uradi bibliografija Njegoša koja će ga prikazati u punom svjetlu. Taj projekat je završen i ovih dana izlazi iz štampe. Bibliografija Njegoš ima 35.000 jedinica, svaka je sa notacijom. Malo je naroda, ne samo u okruženju, nego uopšte na svijetu, koji imaju pjesnike ili vladara koji se može pohvaliti sa 35.000 jedinica o sebi. Time Njegoš staje u isti rang sa Danteom, Geteom, Šekspirom i drugim velikanima. Njegoš je to, a ne ono što mu amateri spočitavaju.

RSE: Da li mislite da je na taj način dovoljno obilježiti Njegoša i istaći ga u crnogorskoj kulturi? Šta mislite o prijedlogu, koji je u Skupštini, da to bude Dan crnogorske kulture?

Čirgić: Ja sam potpuno saglasan da Njegoš treba da ima svoj dan, kao Dan crnogorske kulture, ali to je samo simbolično obilježavanje Njegoša. Njegošu je potreban, prije svega, naučni i kulturološki tretman, ne od jubileja do jubileja, nego konstantno. Ako smo stvarni baštinici Njegoša, onda moramo proučavati njegovo djelo na valjan način.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG