Grčka će nakon nedjeljnih izbora dobiti vladajuću koliciju koju će činiti ekstremno lijeva Siriza, Aleksisa Ciprasa i stranka desnice Nezavisna grčka partija, potvrđeno je danas.
Ove dvije stranke imaće potrebnu većinu u novom grčkom parlamentu.Cipars je poručio da Grčka „izlazi iz katastrofalnih mjera štednje“ i traži nove pregovore sa Briselom o paketu pomoći od 240 milijardi eura da bi okončali „poniženje i bol“ Grčke.
Više evropskih lidera upozorilo ga je da poštuje uslove evropskog paketa pomoći.
Prema prijevremenim rezulatima izbora ekstremno lijeva Siriza će imati 149 mjesta u grčkom parlamentu, samo dva manje nego što im je bilo potrebno za apasolutnu većinu. Njihov danas dogovoreni koalicioni partner, desna Nezavisna grčka partija, prema projekcijama, imaće samo 13 mjesta u Skupštini koja broji 300. Sasvim dovoljno, međutim, za formiranje nove vladajuće kolicije u Grčkoj, koja u ostatku Evrope izaziva priličnu zebnju.
Nedjeljni rezultati grčkih izbora danas su glavna tema sastanaka 19 ministara finasije eurozone, više nego zabrinutih nakon Ciprasove sljedeće poruke:
„Grčka okreće stranicu, Grčka ostavlja za sobom katastrofalne mjere štednje, ostavlja za sobom strah i autokratiju i pet godina poniženja i bola", kaže on.
Cipras se pri tom nada da će njegova pobjeda u Grčkoj motivisati i druge nezdovoljne briselskom administracijom.
„Naša pobjeda je pobjeda i za sve ostale ljude u Evropi koji se bore protiv mjera štednje koja uništavaju našu zajedničku evropsku budućnost“, kaže on.
Lider Sirize, traži nove pregovore o grčkom dugu i paketu pomoći EU od 240 milijardi eura.
„Ispred nas je velika prilika da novi početak između Grčke i Evrope, za novu politiku, novo partnerstvo, bazirano na povjerenju, poštovanju, solidranosti i odgovornosti“, njegove su poruke Briselu.
Neki evopski lideri su već upozorili Grčku da mora poštovati prethodno dogovorene uslove međunarodnog paketa pomoći.
No jučerašnji rezulati izbora jasno pokazuju da su Grci odbacili politiku kojom je dosadašnja vlada upravljala krizom u toj zemlji i zahvaljujući mjerama štednje i paketu pomoći EU, Evropske centralne banke i Međunarodnog monteranog fonda, uspjela da nakon šest godina, prema ekonomskim pokazatelima u decembru 2014., izvede zemlju iz recesije i zabilježe blagi privredni rast.
Pomoć međunarodnih finasijskih institucija bila je uslovljena jakim rezovima i mjerama štednje da bi se dug mogao vraćati.
Ali, čovjek na koga se tipuje da će biti novi grčki ministar finansija, Janis Varoufakis, za BBC je rekao da je režim mjera štednje bio „neka vrsta politike fiskalnog davljenja u vodi, koja je Grčku pretvorila u dužničku koloniju".
Odlazeći premije, Antonis Samaras telefonskim putem je čestitao Ciprasu pobjedu na izborima i javno izrazio nadu da njegova zemlja neće skrenuti sa evropskog puta.
„Predajem zemlju koja je članica EU i eurozone.Za dobro ove zemlje, nadam se da će sljedeća vlada nastaviti da upravlja sa onim što smo postigli", rekao je podsjećajući da je preuzeo zemlju na ivici katstrofe.
"Morao sam da radim za vrućim krompirom.Većina ljudi su govorili da nećemo uspjeti, ali jesmo i izbjegli smo najgore", rekao je Samaras.
EU: Produženje roka plaćanja da oprost duga ne
Evopski lideri se pak plaše da će buduća grčka vlast uzrokovati novu nesigurunost širom Evrope.
Uoči sastanka lidera eurozone, Reuters navodi da su oni u ponedjeljak iskazali spremnost da Atini daju još malo vremena za otplaćivanje dugova, ali nema naznaka da će uslišiti zahtjev za oprostom duga.
"Pristanak na restrukturiranje duga Grčke bio bi prema kretaorima politike Brisela loša poruka ostalim članovima eurozone", kako je rekao EU komesar iz Njemačke Ginter Etinger.
Od 240 miona eura pomoći EU za Grčku, 80 miliona dala je Njemačka.
Finski ministar finasija Aleksandar Stub kaže uoči sastanka da je njegova zemlja spremna da razgovara o nekom produžetku ukoliko se nova grčka vlada obaveže na poštovanje uslova ugovora i obećanih strukturnih reformi.
„Mi nećemo oprostiti dug ali smo spremni ra razgovaramo o produženju paketa pomoći ili roka za prispijeće plaćanja dugova ... ali to neće promijeniti činjenicu da Grčka mora nastaviti sa ekonomskim refomama“, naveo je finski ministar finasija.
Iz Evropske centralne banke, takođe su najavili da neće učestvovati u bilo kakvom smanjenju duga Grčke, ali da su promjene u rokovima za plaćanje dugova moguće.
„Lider Sirize mora da plati dug, to su evropska paravila igre", rekao je član borada ECB, Benu Kur. „Nema mjesta unilateralnim akcijama u Evropi, ali to ne isključuje raspravu o na primjer preraspodjeli plaćanja duga", kaže zvaničnik ECB.
